Sremski Karlovci

sremski-karlovciSremski Karlovci su gradić od nekih desetak hiljada stanovnika. Nalaze se na Dunavu, u Sremu, na obroncima Fruške Gore. Poznati su po svojoj dugoj i važnoj istoriji, jedinstvenoj arhitekturi i dobrim domaćim vinima (ako vas istorija i arhitektura baš i ne zanimaju preterano, ova poslednja stavka sasvim je dovoljan razlog da ih posetite).

Sremski Karlovci nalaze se šest kilometara od Novog Sada, i do njih se lako stiže autobusom ili vozom, tako da predstavljaju idealnu destinaciju za jednodnevni izlet iz Novog Sada.

Možete uživati u bašti nekog od kafića-poslastičarnica na veoma lepo uređenom gradskom trgu, istražiti ulice i pogledati raskošnu i raznovrsnu arhitekturu iz 18. i 19. veka, ili krenuti u istraživanje najveće karlovačke znamenitosti - vinskih podruma koji kriju fantastična vina - da pomenemo samo bermet.

 

Istorija Sremskih Karlovaca

Sremski Karlovci se u pisanim dokumentima prvi put pominju 1308. godine, kao tvrđava po imenu Karom. Vremenom oko tvrđave niče naselje, koje pripada Mađarskoj kraljevini.

Turci zauzimaju Karlovce 1521. godine, i tu ostaju do 1688, kada su u Velikom Bečkom ratu Turci spalili grad povlačeći se u pravcu Beograda. Ovde je 1699. godine potpisan čuveni Karlovački mir, čiji su potpisnici bili Osmanlijsko carstvo sa jedne strane, a sa druge Austrija, Poljska i Mletačka republika. Karlovačkim mirom Sremski Karlovci postaju deo Habzburške monarhije, pod imenom Vojna Krajina.

Karlovci 1713. godine postaju sedište srpskog mitropolita. Najznačajniji period u istoriji Karlovaca započeo je dolaskom mitropolita Pavla Nenadovića, 1749. godine. On je obnovio škole, otvorio štampariju, podigao sabornu crkvu i proširio i ukrasio dvor.

sremski karlovciKarlovce je 1788. godine zadesio strašan požar, koji je uništio skoro celu varoš. Obnovljeni su zaslugom mitropolita Stefana Stratimirovića.

Karlovačka gimnazija osnovana je 1791. godine, prilozima građana, u skladu sa poveljom cara Leopolda Drugog.

Godine 1794. mitropolit Stefan Stratimirović otvara bogosloviju, a zatim internat za njene polaznike.

U Karlovcima je 1848. održana Majska skupština, kada je osnovana Srpska Vojvodina, čiji su glavni grad prvo bili Karlovci, zatim Zemun, pa Veliki Bečkerek (Zrenjanin) i na posletku Temišvar.

Istorija Sremskih Karlovaca duga je i složena, a ovde smo naveli samo nekoliko kratkih trenutaka iz nje. Ukoliko vas zanima detaljniji istorijski pregled Karlovaca, konsultujte Vikipediju.

 

Kako stići do Sremskih Karlovaca?

Sremski Karlovci nalaze se na starom putu koji spaja Beograd i Novi Sad.

Do Karlovaca možete stići kolima, prigradskim autobusom iz Novog Sada (linije br. 61. i 62, polaze sa glavne autobuske stanice) i bilo kojim putničkim vozom koji saobraća na relaciji Beograd-Novi Sad (osim brzog voza, koji ne staje u Karlovcima).


Šta videti u Sremskim Karlovcima?

Karlovci su malo mesto, savršeno za obilazak u vidu šetnje. Najvažnije znamenitosti nalaze se u neposrednoj blizini glavnog gradskog trga, koji je veoma lepo uređen i sadrži više kafića i poslastičarnica. Ukoliko ste zaljubljenik u arhitekturu, Karlovci su pravo mesto za vas. Evo nekoliko najvažnijih građevina koje ne bi trebalo zaobići, a i tako je mala šansa da ćete ih promašiti:

  • Česma "četiri lava", na Trgu Branka Radičevića (glavni gradski trg), nastala je 1799. godine, a nedavno je detaljno restaurirana. Česma je podignuta u čast završetka prvog karlovačkog vodovoda.
  • Saborna crkva, građena (1758-1762) u baroknom stilu, sa naknadno izmenjenom fasadom u stilu renesanse, sadrži dela velikih srpskih slikara - Orfelina, Kračuna, Češljara, Paje Jovanovića.
  • Zgrada Magistrata(1806-1811) podignuta je u ampir stilu, i predstavlja izuzetan primer ovog arhitektonskog pravca.
  • Rimokatolička crkva podignuta je u ranom 18. veku, a obnovljena 1768. godine.
  • Patrijaršijski dvor (1892-94) građen je u neoklasicističkom i neogotskom stilu. Ova veličanstvena građevina nekada je bila sedište patrijarha, a danas je sedište sremskog episkopa.

    Kapela mira nastala je zahvaljujući prilozima iz raznih zemalja, posle potpisivanja Karlovačkog mira. Obnovljena je 1817. godine. Kapela ima kružnu osnovu sa jednim pravougaonim ispustom umesto oltara. Ovde je prvi put u istoriji svetske diplomatije upotrebljen pravi okrugli sto za pregovore.
  • Karlovačka gimnazija osnovana je 1791. godine i predstavlja najstariju srpsku gimnaziju.

Osim raskošne arhitekture, Sremski Karlovci poznati su i po svojim vinima. Mnoge porodice u Karlovcima bave se proizvodnjom vina, i imaju svoje vinske podrume. Ukoliko prošetate ulicama koje polaze od glavnog trga, na više kuća ćete primetiti natpis koji obaveštava prolaznike da se tu nalazi podrum vina. Slobodno zakucajte na vrata i raspitajte se o vrstama i cenama vina, a najverovatnije će vas pozvati i da zavirite u podrum i probate poneko vino. Svakako ne propustite da probate bermet.

sremski karlovci

Kada ste u Karlovcima, raspitajte se kod prolaznika kako da stignete na vidikovac, brdo do čijeg vrha vode stepenice, i odakle se pruža fantastičan pogled na grad i Dunav, kao i na selo Kovilj, koje se nalazi sa druge strane reke.


Dodatne informacije

Detaljnu priču o Kapeli Mira u Sremskim Karlovcima, propraćenu odgovarajućim fotografijama, možete pročitati ovde: Kapela Mira.