zrenjanin

Kažu da nijedna varoš u Srbiji nema toliko mostova kao Zrenjanin. Malih i velikih, betonskih ili metalnih, visećih i kakvih sve ne, priča se da ih ima preko dvadeset.

Trg Slobode sa baroknom Gradskom Kućom, neobičnom katedralom crvenih krovova i pešačkom ulicom koja predstavlja samo jezgro starog dela grada, zatim palata u kojoj se danas nalazi sud, gotska reformatorska crkva koja se polako ali sigurno raspada i kaštel Ečka u neposrednoj blizini grada, omogućiće vam da u ovom starom bantskom gradu provedete prijatne i zanimljive trenutke.

Istorija Zrenjanina

Najstariji pisani podaci o Zrenjaninu, koji se tada zvao Veliki Bečkerek, potiču iz XIV veka, kada je ovo bilo oveće selo naseljeno uglavnom mađarskim kmetovima. Za vreme kralja Lajoša Velikog, krajem XIV veka, grad naseljava veliki talas Srba koji dolaze sa juga.

Godine 1403. Bečkerek postaje posed despota Stefana Lazarevića, koji se kao ugarski vazal borio protiv Turaka.

Godine 1551. Bečkerek osvajaju Turci pod vođstvom Mehmed-Paše Sokolovića, i grad ostaje pod turskom vlašću sve do 1717. godine kada u grad ulazi austrijska vojska pod komandom princa Aleksandra od Virtemberga.

Po završetku Prvog svetskog rata, 1918. godine, Bečkerek, zajedno sa celom Vojvodinom, postaje deo kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Posle Drugog svetskog rata, 1946. godine, grad menja ime u Zrenjanin, po narodnom heroju Žarku Zrenjaninu.

Kako stići do Zrenjanina?

Zrenjanin je povezan putevima sa Novim Sadom, Beogradom, Suboticom, Kikindom, Vršcem, Temišvarom, itd. Do Zrenjanina najlakše se stiže autobusom iz Novog Sada. Ovih autobusa ima oko petnaestak dnevno radnim danom, a vikendom nešto manje.

Autobusom se može stiči i iz Vršca (preko 5 polazaka dnevno).

Za detaljnije informacije: Autobuska stanica Zrenjanin 023 / 541-000

Do Zrenjanina se može stići i vozom: Iz Novog Sada, Kikinde i Vršca (2 do 3 polaska dnevno) - pošto su u pitanju šinobusi, putuje se nešto duže nego autobusom...

Za detaljnije informacije: Železnička stanica Zrenjanin 023 / 530-388

Šta videti u Zrenjaninu?

Samo središte grada je Trg Slobode, kojim dominira Gradska Kuća, projektovana u neobaroknom stilu 1820. godine od strane arhitekte Josipa Fišera. Ispred Gradske Kuće nalazi se stogodišnje stablo tise, jedan od simbola grada.

Na samom Trgu Slobode nalazi se katolička crkva, prepoznatljiva po svom tornju sa satom i crvenom krovu. Crkva je podignuta 1868. godine u neoromaničkom stilu, a projektovao je arhitekta Stefan Đorđević. Unutrašnju dekoraciju uradio je Jožef Gojgner, po gotovim uzorima francuskog grafičara Gustava Dorea. Posebno je interesantna kopija Da Vinčijeve "Tajne Večere".

U uličici koja kreće od Trga Slobode i prolazi pored Hotela Vojvodina, na samom početku nalazi se Pijaristička Crkva, podignuta od strane sveštenika Pijarista 1846. godine. Crkva je žute boje, u stilu neoromanike, i pripada gimnazijskom kompleksu.

Od Trga Slobode kreće velika pešačka Ulica Kralja Aleksandra, koja predstavlja najstariju i najlepšu ulicu Zrenjanina, sa mnoštvom neobičnih građevina iz različitih vremena. Posebno izdvajamo kuću kamenoresca Tunera Teodosija iz 1900. godine, građenu u neobičnom mavarskom stilu, i zbog toga poznatu pod nazivom "Šeherezada".

Ako idete ulicom Kralja Aleksandra, stićićete do Trga Republike, a sa desne strane ćete videti toranj Uspenske crkve, podignute 1746. godine u Svetosavskoj ulici, u baroknom stilu karakterističnom za crkve u Vojvodini. Crkvu je 1924. godine oslikao Aleksandar Sekulić.

Kada se od Gradske Kuće krene Subotičkom ulicom, stiže se do malog metalnog mosta zelene boje, a kada se on pređe dolazi se do zgrade suda, jedne od najlepših građevina u Zrenjaninu. Izgrađena je 1908. godine po projektu budimpeštanskih arhitekata i izgleda kao palata. Centralni deo ima dva manja tornja, a po jedan veći toranj nalazi se na svakom od dva prednja ćoška zgrade.

Odmah pored zgrade suda nalazi se reformatorska crkva iz 1891. godine, podignuta u čistom gotskom stilu. Crkva je bele boje i u prilično lošem stanju, ali je veoma zanimljiva zbog svoje gotike koja neobično odudara od arhitekture ovih krajeva. Delo je arhitekte Zaboneckog, a u njoj se čuvaju orgulje premeštene iz porušene Sinagoge.

Muzeji i galerije

Narodni Muzej (Subotićeva 1, tel. 023/ 61 - 841 i 023/ 34-020) nalazi se u zgradi koja je nekada bila finansijska palata, podignuta 1894. godine po projektu arhitekte Ištvana Kiša. Organizovan je kroz pet odeljenja - Prirodnjačko, Etnološko, Arheolosko, Umetničko i Istorijsko. Prirodnjačko odeljenje sadrži eksponate u obliku botaničke i zoološke zbirke. Etnološka zbirka sadrži predmete pokućtva, narodne nošnje, poljoprivredne alatke, stočarski pribor i predmete zanatstva sa teritorije Srednjeg Banata. U okviru arheološkog odeljenja nalazi se preko 10.000 predmeta od praistorije do razvijenog srednjeg veka. Umetničko odeljenje sadrži galeriju slika vojvođanskih umetnika, počev od 1700. godine, predmete iz oblasti primenjene umetnosti, stilski nameštaj, staklo, metal, porcelan. Istorijsko odeljenje stastoji se iz fonda starije istorije sa oko 950 predmeta, zatim od predmeta vezanih za period NOB-a i bogate numizmatičke zbrike.

Savremena galerija umetničke kolonije (Trg slobode 7, tel. 023/ 562-566, 562-593, 561-775, sadrži preko 2000 likovnih dela, uglavnom jugoslovenske posleratne umetnosti.

Sajt: www.galerija.rs