Resavska pećina
Resavska pećina nalazi se na području Gornje Resave, nekih 20 kilometara udaljena od Despotovca.
Smeštena je u krečnjačkom brdu poznatom kao Babina Glava, na obodu kraškog polja Divljakovac. Resavska pećina je uređena za posetioce u dužini od nekih 800 metara. Betonskom stazom prolazi se kroz mnogobrojne dvorane smeštene na dva nivoa, povezane strmim metalnim stepenicama. Fantastični oblici pećinskog nakita nose imena koja bude maštu: "Stopalo slona", "Obešena ovca", "Kristalna dvorana", "Predvorje istorije", "Ljubavna čežnja"...
Istorija Resavske pećine
Resavska pećina spada u najstarije pećine u Srbiji. Procenjuje se da je Resavska pećina stara oko 80 miliona godina, a stariji pećinski nakit koji se u njoj može videti star je oko 45 miliona godina. Njeno stvaranje započelo je pre velikog ledenog doba hemijskim i mehaničkim radom reke ponornice u krečnjačkoj geološkoj podlozi.
Resavska pećina je od davnina bila poznata čobanima, koji su se u nju sakrivali od nevremena, zajedno sa stadima ovaca. Jedan od čobana otkriva pećinu 1962. godine planinarima iz Svilajnca, da bi već iste godine ona bila detaljno ispitana od strane tima speleologa iz Novog Sada, na čelu sa dr Jovanom Petrovićem.
Radovi na uređenju pećine trajali su punih deset godina. Resavska pećina je otvorena za posetioce 22. aprila 1972. godine, i od tada predstavlja jednu od nezaobilaznih turističkih atrakcija ovog kraja.
Kako stići do Resavske pećine?
Krenete peške ili auto - stopom od Despotovca do sela Strmosten, udaljenog od Despotovca 15 kilometara. Od sela imate još tri kilometra do motela "Lisine", a zatim još desetak minuta hoda do planinarskog doma, koji radi samo sa grupama, ali je značajan orijentir. Na 20 minuta hoda od doma nalazi se Buk vodopad, koji se smatra za najveći vodopad u Srbiji, a na nekih sat vremena hoda je i Resavska pećina.
Autobuska stanica Despotovac tel. 035 / 611 - 162
Železnička stanica Despotovac tel. 035 / 611 - 164
Šta videti u Resavskoj pećini?
Pećinski nakit počinje od samog ulaza u Resavsku pećinu, i pojavljuje se u tri boje, što zavisi od od minerala kroz koji prolazi voda. Generalno, boje pećinskog nakita su žuta (glina), bela (kristal kalcijuma) i crvena (oksid gvožđa).
Posete su moguće samo organizovano, uz pratnju vodiča, i mogu se videti dve galerije. Gornja galerija sadrži četiri dvorane. Prva je dvorana kolonada, nazvana tako po žućkastim kalcitnim stubovima koji povezuju pod i tavanicu. Zatim dolazi dvorana Košnica, u kojoj se, sa leve strane, mogu videti tri stalagmita nalik na košnicu.
Između druge i treće dvorane nalazi se kanal crvenih breča. Ovo je jedina pećina u Srbiij u kojoj postoji crveni breč. Sa desne strane kanala nalazi se slepi tunel dug 25 metara koji nije uređen za posetioce.
Treća dvorana nosi naziv "Predvorje istorije", jer je u njoj pronađen alat praistorijskog čoveka, zajedno sa ognjištem, kamenom sekirom, vrhovima koplja i lobanjom polarne lisice. Zatim se, kraćim tunelima, dolazi do staze okamenjenih vodopada, gde se mogu videti i dva kipa od belog kristala, nazvana baba i deda. U četvrtoj, kristalnoj dvorani, nalazi se pećinski nakit sai menima obešena ovca, stopalo slona, kao i udubljenje u zidu pećine zatvoreno spojenim stalaktitima i stalagmitima, poznato pod imenom zatvor ili kavez.
Odavde spiralnim stepeništem stižemo do pete dvorane, koja nosi naziv "Koncertna dvorana" ili "Dvorana kipova", u centru dvorane je stub visoko oko 20 metara a širok 13 metara, koji predstavlja najatraktivniji deo pećine. Tu se nalazi i stub visok 12 metara, nazvan "Majka sa detetom", sastavljen od crvenog kristala, osim dela koji predstavlja lica majke i deteta, i koji je od belog kristala.
Šesta, Bobanova dvorana, odvojena je od pete zidom pod nazivom "Ćele kula", koji podseća na oblike ljudskih lobanja. Između šeste i sedme dvorane nalazi se galerija zvana "Menza", u kojoj se nalazi vodopad od belog kristala. Odatle se ulazi u "Koralni kanal", koji je sedma dvorana, posle koje dolazi osma dvorana, poznata i kao "Blatna". Iza nje se nalaze jedan stalaktit i jedan stalagmit koji rastu jedan prema drugom, nazvani "Ljubavna čežnja" ili "Ljubavni sastanak kroz hiljadu godina", jer se pretpostavlja da će toliko vremena proteći dok se ova dva oblika ne spoje.
Resavska pećina sadrži mnogo mahovine i lišajeva nastalih od svetlosti reflektora, a slepi miševi mogu se videti već na samom ulazu.
Tekst preuzet sa sajta: www.resavskapecina.rs
