Karta hrvatskih naziva za opršnjak iliti slinček, partiklu, balavac, bavarin i barbajol
Nakon punih šest mjeseci sporadične aktivnosti vraćam se s kartom hrvatskih naziva za opršnjak. Slično kao kod karte za zaimaču, velika pomoć pri izradi karte bili su posjetitelji bloga i prijatelji s /r/Croatia.
Ako Vas više zanima postupak prikupljanja podataka i izrade karte ili niste zadovoljni s time kako je riječ koju koristite za opršnjak zastupljena na karti, posjetite interaktivnu kartu. Na njoj možete sami unijeti podatke za vlastito mjesto i unaprijediti kartu. Ponovio bih svoje riječi od prošlog puta, ne krivite me za moguća odstupanja naziva u mjestu u kojem živite jer ih nisam mogao osobno provjeriti. Za prikupljene odgovore sam pretpostavio kako su iskreni, a u područjima za koja nije bilo podataka pretpostavljeni su arhileksemi.
Krenimo na kartu, a više o riječima u nastavku teksta!
Riječi s karte možemo svrstati pod 10 arhileksema, osam potvrđenih i dva nepotvrđena u Hrvatskoj. Arhileksem je apstraktna riječ koja predstavlja sve srodne riječi i ne mora nužno odgovarati ni jednoj od riječi navedenih na karti. Ako primjetite da neka od riječi nedostaje ili niste zadovoljni načinom na koji je vaše mjesto predstavljeno, dopunite interaktivnu kartu.
Partikla
Prostiranje arhileksema partikla označeno je crvenom bojom, a kao takav je zabilježen u Sisku, Požegi, Našicama, Osijeku, Županji i Bošnjacima. Druge zabilježene varijante ove riječi su partlek (Čakovec, Varaždin), bartihlek (Varaždin), partek (Ludbreg, Koprivnica), partihl i partihln (Virovitica), partikl (Slavonski Brod), partiklica (Našice, Velika Kopanica). Nalazimo ga na prostoru Moslavine, Slavonije, Baranje i u gradskim sredinama sjevera Hrvatske i Podravine.
Etimološki, partikla dolazi od njemačke riječi Barttüchlein u značenju "opršnjak" (doslovno rupčić za bradu).
Slinček
Prostor na kojem možemo pronaći arhileksem slinček prikazan je zelenom bojom, a kao takav je zabilježen u Zagrebu, Velikoj Gorici, Sesvetama, Križevcima, Krapini, Virovitici, Karlovcu i Gospiću. Druge zabilježene varijante slinčeka su slinavec (Čabar), slinčić (Ogulin) i slinavac (Slunj). Vidimo kako se slinček koristi na kajkavskom području Zagorja, Prigorja, Pokuplja i Gorskog Kotara, ali i u Kordunu i Lici.
Etimološki, slinček izvodimo od hrvatske riječi slina koja se nastavlja na praslavensku riječ slina.
Bavarin
Arhileksem bavarin označen je tamnoplavom bojom i kao takav je zabilježen u Puli, Poreču, Novigradu, na Iloviku, u Studencima, Dubrovniku, Cavtatu i Ćilipima. Podjednako često i široko možemo pronaći i varijantu babarin (Pula, Umag, Rab, Zadar, Šibenik, Split, Korčula). Od ostalih varijanti tu su babajol (Rijeka), babarinić (Knin), babarolč'k (Delnice), baberin (Mali Lošinj), bavajol (Novalja), baverin (Pazin, Mali Lošinj, Sinj,Tučepi, Metković) i beberin (Murter). Vidimo kako se riječ može pratiti od krajnjeg sjevera Jadrana (Umag) do njegovog juga (Ćilipi) te kako prodire u unutrašnjost Gorskog Kotara i Dalmacije.
Tradicionalno, bavarin se izvodi iz talijanskog bavaglino u značenju "opršnjak". Ipak, bitno je dati jednu opasku na ovu tvrdnju. Jednako kako postoji bogatstvo varijanti s naše strane obale, talijanski dijalekti s druge strane Jadrana također imaju vrlo bogat izbor varijanti bavarina. Sigurno je kako cijela hrvatska obala nije posudila bavarin iz govora jedne osobe, mjesta pa ni regije. Možemo spomenuti kako je bavaglio(ino) toskanska riječ, dok je u hrvatski bilo često posuđivanje iz venetskog dijalekta koji sam poznaje više riječi i ima vlastitu kartu!
Karta govora venetskog dijalekta, preuzeto s http://www.elgalepin.com/
Riječi koje možemo pronaći u venetskom dijalektu su bavaròƚo (žuto), bavaról (zeleno), bavariòl (creno i ružičasto). Najzanimljiviji nam je bavarìnkoji se koristi u područjima označenima tamnozelenom i sivom bojom, koja pokriva i talijanske govornike Istre i Primorja.
Pod bavarin smo svrstali i riječ žbravijol koju možemo pronaći u govoru Novalje na otoku Pagu. Razlog tomu je jednak talijanski korijen. Bavaglino, odnosno bavarìn su izvedeni iz imenice bava u značenju slina. Kako ništa u jeziku nije slučajno tako je i ž na početku riječi ovdje s razlogom. Možemo pretpostaviti kako je osnova riječi bio glagol sbavare (sliniti) i kako je razvoj riječi bio: (tal.) sbavare -> (tal.)*sbavariolo\*sbavarin -> (hrv.) žbravijol. Ako znate više o talijanskom jeziku ili su vam dostupni bolji izvori, javite postoji li pretpostavljena imenica *sbavariolo\*sbavarin izvedena od glagola u nekom od talijanskih govora.
Barbajol
Barbajol možemo naći u području koje je označeno svjetloplavom bojom. Potvrdu za barbajol možemo naći u Rijeci i na Grobniku, a njegove varijante su barbajolac, barbajolčić (Grobnik), barbajolić (Kastav) i brabajol (Malinska). Prostor je ograničen na Rijeku i susjedne gradove (Kastav, Grobnik) kao i na otok Krk, odnosno područje koje gravitira prema Rijeci.
Riječ je o još jednoj posuđenici iz talijanskog jezika, izvedene od talijanske riječi barba u značenju brada.
Balenjak
Riječ balenjak i varijantu balavac možemo naći u Samoboru i Pitomači, odnosno u Bjelovaru i Čazmi, a na karti je označena crnim mrljama.
Prema Skoku, bale u značenju sline su posuđene iz rumunjskog jezika. Riječi balenjak i balavac su kasnije tvorene od posuđenih bala.
Brindak
Riječ brindak možemo naći zabilježenu u Daruvaru. Na karti je označena žutom mrljom. Riječ je o posuđenici iz češkog jezika gdje se ona bilježi kao bryndák. Daruvar je središte češke zajednice u Hrvatskoj i za očekivati je kako je ona imala utjecaj na mjesne govore Bjelovarsko-bilogorske županije.
Kecelja
Riječ kecelja zabilježili smo u Požegi, gdje je također zabilježena i riječ partikla. Na karti je označena plavom mrljom. Riječ je posuđena iz mađarskog jezika. Mađarski predložak kecela u značenju pregače se koristi i u drugim dijelovima Hrvatske u značenju radne pregače.
Podbradak
Riječ podbradak u značenju opršnjaka zabilježena je u Našicama i označena na karti zelenom mrljom. Etimološki je to hrvatska riječ, nastala ili proširenjem značenja riječi podbradak (tjelesni) ili neovisnom tvorbom iz riječi brada (anatomska brada, ne ona dekorativna).
Opršnjak
Opršnjak nije zabilježen ni na jednoj točci na karti. Etimologija je naravno povezana s hrvatskim prsima, ali čini se kako opršnjak pleše na rubuknjiškog leksika11. Ne koriste ju čak ni trgovine dječjom odjećom (neću stavljati poveznice na njih zbog reklama, lako možete provjeriti pretragom na Googleu), koje radije koriste neku ili više regionalnih riječi.
Siperak
Siperak je zabilježen u Banja Luci i Gornjem Vakufu, a etimološki dolazi preko turskog siper u značenju štit. Na karti nije zabilježen u Hrvatskoj, ali govornike iz tog područja možemo naći i ovdje.
Kratko o umanjenicama
Uz izuzetak balenjaka, barbajola, partikle i slinavca, većina zabilježenih varijanti riječi su umanjenice (deminutivi). U kajkavskom području umanjenice se tvore nastavkom -ek. Tako imamo partek, partlek, barhitlek, slinček, babrolč'k. U Slavoniji nalazimo partiklicu i možemo pretpostaviti mogući nezabilježen *partiklić, dok je u Ogulinu zabilježen slinčić. Barbajol tvori dvije umanjenice: barbajolčić i barbajolić.
Cijeli raspon varijanti bavarina su umanjenice sa zadržanim talijanski nastavkom -ino (u obliku -in) koji služi za tvorbu deminutiva. (Drugi primjeri deminutiva na -in su burin, večerin, petelin, grdelin i dr.12 Izuzetak su varijante koje završavaju na -iolo (babajol, bavajol, žbravijol).
Samostalni deminutivi
Samostalni deminutivi (njemački: Verselbständigte Diminutive) su riječi koje formalno funkcioniraju kao umanjenice, ali je njihov osnovni, neumanjen oblik nepostojeći ili izgubljen. Među zabilježenim imenicama, kao samostalni deminutivi funkcioniraju riječi slinček, slinčić, zabilježene varijante partikle u kajkavskom području i sve varijante bavarina sa završetkom na -in. Razlog tome je što u hrvatskom jeziku ne postoje riječi *slinč, *part i *bavar.
Dvostruki deminutivi
Dodatna zanimljivost, ali i potvrda kako se samostalne deminutive nužno ne vidi kao umanjenice je tvorba umanjenica od samostalnih umanjenica! Jedini zabilježeni primjer je babarinić u Kninu, umanjeni bavarin koji kao takav funkcionira kao dvostruka umanjenica.
Za kraj
Ako vam su se karta i tekst svidjeli, podijelite ju s prijateljima, ako ne, unaprijedite kartu vlastitim rukama! Cijenim svaki komentar!
_
Preuzeto s bloga Teška lingvistika uz odobrenje autora.
Izvorna karta: By Minestrone CC-BY-SA-2.5 via Wikimedia Commons. Dostupna uz pridržavanje istih pravila.
