Većina putnika koja odluči boraviti u skvotu čini to iz potrebe za besplatnim prenoćištem i hranom. Ali skvotovi su i puno više od toga. Šta je zapravo skvot, šta očekivati pri noćenju u skvotu, i gdje sve u Evropi možeš pronaći skvotove?

Pregled sadržaja:

1. Amsterdamske babe i dede: Moj prvi susret sa skvotom
2. Primjenjena filozofija skvota: Samoorganizovanje i protest protiv vladajućeg sistema
3. Šta se nalazi unutar skvota?
4. Kako se pripremiti za spavanje u skvotu?
5. Zašto mi je ponekad bilo neprijatno u skvotu?
6. Baza kontakata većine aktivnih skvotova u Evropi:
     1. Francuska
     2. Velika Britanija
     3. Španija
     4. Njemačka
     5. Holandija
     6. Italija
     7. Belgija
     8. Danska
     9. Poljska
     10. Češka
     11. Grčka
     12. Švicarska
     13. Norveška
     14. Austrija
     15. Slovenija
     16. Srbija
     17. Hrvatska
     18. Bosna i Hercegovina
     19. Makedonija
     20. Crna Gora

1. Amsterdamske babe i dede: Moj prvi susret sa skvotom

Skvot je, najjednostavnije rečeno – napušteni i neiskorišteni prostor koji grupa ljudi nelegalno okupira, obnovi i počne koristiti kao mjesto za svoje besplatno stanovanje i/ ili prostor za druženje i kulturna dešavanja. Tipična je priča da u skvotovima borave samo "anarhisti, pankeri i alternativci svake vrste".

Ključne riječi koje su odredile moj prvi susret sa skvotom bile su: Amsterdam, razmjena učenika, srednja škola, pankeri

Ja nisam imala pojma šta je skvot, sjećam se samo da mi je tad potpuno bizarno zvučalo da neko negdje dobrovoljno pravi besplatan ručak.

A sad zamisli situaciju potpuno drugačiju od te.

U skvot ulazi pjegavi starčić koji miriše na kolonjsku vodu, njemu pod rukom savršeno uredna i opeglana bakica, za njima ulazi jedna krhka, nježna djevojka u plavoj haljinici i još jedna, o kojoj ne bih da govorim.

Ova čudna skupina ljudi su istim ovim redoslijedom: Tirzin tata, Tirzina mama, Tirza (djevojka u čijoj porodici živim dok sam na razmjeni), i ovo posljednje – ja.

Tirzini roditelji su nas odlučili odvesti na besplatan vegeterijanski ručak. U skvot. Ja nisam imala pojma šta je skvot, sjećam se samo da mi je tad potpuno bizarno zvučalo da neko negdje dobrovoljno pravi besplatan ručak.

Još zanimljivija mi je bila ta čudna, raznovrsna ekipa koja se okupila da ruča besplatno: par motor-head tipova sa kosom i svim što uz to ide, neka skupina putujućih hipika, jedan gospodin u invalidskim kolicima, dvoje djece sa majkom u ćošku, i mi - mirna, pjegava porodica.

Kad sam se vratila u Sarajevo i prepričavala ovu scenu, raji je najviše bilo čudno to što su me Tirzini roditelji odveli negdje na besplatan ručak, a svi dobro znamo da oni u Holandiji imaju para.

Kasnije sam, najčešće, boravila u uslovima koji su galaksijama udaljeni od komfora tog holandskog skvota.

Tad je nekad i počelo moje opsesivno posjećivanje svih skvotova do kojih sam se dokopala, i iskreno da vam kažem, to opsesivno posjećivanje tada nije bilo uzrokovano niti manjkom slobode, niti željom za pankom, slobodnom ljubavi ili slobodnim drogama: prosto mi je bilo zanimljivo što neko negdje dobrovoljno kuha ručak i besplatno ga dijeli ljudima. Kasnije sam, najčešće, boravila u uslovima koji su galaksijama udaljeni od komfora tog holandskog skvota.

Kasnije sam otkrila da se u skvotu može i besplatno prespavati – vrlo često na podu, u vreći za spavanje. A ako imaš sreće možda i na nekom raspadnutom madracu nakon kojeg ipak požališ što nisi spavala na podu.

Skvotove sam na početku užasno voljela, kasnije pomalo izbjegavala, a tek sad osjećam da sam zapravo u stanju izmaći se, razumjeti sva svoja iskustva, dobra i loša – i pokušati napisati nešto što bi drugom ljudskom biću bilo iole korisno, ukoliko želi pokušati sa životom u komuni ili skvotu, ili putniku ukoliko želi samo prenoćiti tamo par puta.

2. Primjenjena filozofija skvotiranja: Samoorganizovanje i protest protiv vladajućeg sistema

Takvi skvoteri vjeruju da su stvarne ljudske potrebe važnije od apstraktnih pojmova privatnog vlasništva, te da svaki čovjek ima pravo na besplatno stanovanje, kao i hranu.

Skvoteri su ljudi koji zauzimaju i obnavljaju napuštene i neiskorištene objekte. Neki to čine iz nužde, jer nemaju drugog mjesta za stanovanje, neki to čine jer žele živjeti u alternativnoj porodici (komuni) za šta im je potreban alternativni smještaj, a neki zbog iskazivanja svog stava o prirodi svojine i radi stvaranja autonomnog prostora koji će moći koristiti i dijeliti sa zajednicom. Takvi skvoteri vjeruju da su stvarne ljudske potrebe važnije od apstraktnih pojmova privatnog vlasništva, te da svaki čovjek ima pravo na besplatno stanovanje, kao i hranu.

Osim što zauzimaju te napuštene prostore i koriste ih za život  – skvoteri često pretvaraju napuštene zgrade u zajednici u centre s programima, uključujući umjetničke aktivnosti, obrazovne aktivnosti za djecu, radionice za žene, (i sve ostale diskriminisane grupe ljudi), radionice vezane za okoliš,  sastanke društvenih organizacija, i još mnogo toga.

Neki skvoteri podržavaju i totalni bojkot ekonomskog sistema u kojem je profit postao važniji od etičkih pitanja i osnovnih ljudskih potreba.

Takvi skvoteri često se izjašnjavaju kao „freegani“, koji inače bojkotuju cjelokupni ekonomski sistem tako što izbjegavaju sudjelovanje u njemu: izbjegavaju kupovinu, hranu nalaze pomoću dumpster divinga (konzumiraju hranu koja je klasificirana kao „otpad“, koju velike prodavnice i restorani bacaju u smeće), uzgajaju svoju organsku hranu, uče kako praviti svoje proizvode umjesto kupovine istih, žive u skvotovima u kojima ne moraju plaćati rentu za stanovanje.

U skladu s tim, većina aktivnosti u skvotu koji je nastao radi izražavanja ovog stava o privatnom vlasništvu i kapitalističkom sistemu zapravo i jeste jedna vrsta protesta - te se u takvim skvotovima često dešavaju stvari poput:

- Uzgajanja organske bašte i proizvodnje vlastite hrane;
- Skupljanja ostataka hrane koja biva bačena u smeće na tržnicama, pijacama, restoranima, prodavnicama;
- Kuhanja za zajednicu i davanja besplatne hrane svim onima koji su gladni (pogledaj i Food Not Bombs pokret);
- Prihvatanja svih diskriminisanih ljudi koji nemaju prostora da se izraze ili budu prihvaćeni na drugim mjestima u društvu;
- Free Shopova (Freeshopovi ili besplatne prodavnice su mjesta u kojima je sve, vjerovali ili ne – besplatno. Tamo možete pronaći bilo šta – od knjiga do dijelova namještaja, i možete uzeti nešto od toga ukoliko vam je potrebno. Neki shopovi rade na principu „zamjene“, odnosno, potrebno je dati nešto kako bi mogli nešto i uzeti. Oni su takođe nastali kao proizvod konstruktivne direktne akcije koja pruža alternativu monetarnom okviru,  jer dozvoljava ljudima da razmjenjuju usluge i novac izvan ekonomije bazirane na novcu.);
- Podrške umjetnicima kojima je potreban prostor za izlaganje;
- Održavanja DIY radionica o načinima da sami napravimo proizvode koje inače kupujemo i time podržavamo ekonomski sistem, bez da shvatamo koliko su ti proizvodi štetni za nas i našu okolinu (npr.  sapun, šampon, kaladont,...);
- Slobodnih razgovora, otvorenih diskusija i otvorene kritike sistema i društva...

Pored svih ovih aktivnosti, i sami čin skvotiranja je protest, budući da predstavlja prepreku za regulaciju tržišta gradova: danas se većina gradova suočava sa procesom gentrifikacije svojih centara, s vrlo skupim mjestima za kancelarije ili stanove. Okupacija praznih objekata vrlo je snažan neprijatelj neoliberalnom pristupu urbanog razvoja.

Jasna anti-kapitalistička pozicija, solidarnost i ideja samoorganizovanja (grupe osoba organizovane u horizontalne strukture bez vlasti, u kojoj podržavaju jedni druge) ključne su stvari o kojima se potrebno informisati kako bi boravak u skvotu bio što ugodniji i razumljiviji.

Takođe je vrlo važno naglasiti i poziciju pojedinca u društvu koja je podržana u skvoterskom životu – nije to ni ona krajnje individualistička pozicija, usmjerena samo na sopstveni napredak i profit, koja zaboravlja na solidarnost i odgovornost prema zajednici, ali nije ni ona potpuno usmjerena na društvo i društveni napredak, u kojem se često zapostavljaju potrebe čovjeka kao individue  – ovo je pozicija u kojoj se u isto vrijeme ohrabruje individualnost i razvijanje svega onog što nas čini posebnim i svojim, ali i stvaranje zajednice, društva u kojem svi ti individualci mogu biti ono što jesu, slobodni, samosvjesni, solidarni i odgovorni za svoj doprinos zajednici, podržavajući jedni druge u tom razvoju. 

Jasna anti-kapitalistička pozicija, solidarnost i ideja samoorganizovanja (grupe osoba organizovane u horizontalne strukture bez vlasti, u kojoj podržavaju jedni druge) ključne su stvari o kojima se potrebno informisati kako bi boravak u skvotu bio što ugodniji i razumljiviji.

Ako neko želi „okusiti“ svakodnevni život na takvim mjestima, Isabelle i John su proputovali cijelu Evropu i neko vrijeme živjeli u komunama i skvotovima, gdje su snimili sve od Christianije u Danskoj do Can Masdeu u Španiji – toplo preporučujem njihov dokumentarni film Paths Trough Utopias.

Paths Through Utopias from Ed Murphy on Vimeo.

3. Šta se nalazi unutar skvota?

Sljedeća podjela ne mora značiti da je na ovaj način podijeljen prostor u svakom postojećem skvotu (npr. umjetničkom, gdje se većina prostora koristi samo za umjetničke radionice i slično), već je ovo uobičajena podjela prostora u skvotovima koji služe i kao društveni centri, skvotovima koji svojim djelovanjem žele pružiti otpor vladajućem sistemu.

1. Stambeni dio (ovdje žive svi oni kojima je potreban besplatan prostor za život, od beskućnika do onih koji prosto odbijaju da plaćaju troškove stanovanja, osnovnog ljudskog prava).

2. Društveni centar (može sadržavati sve ili samo neke od navedenih prostorija):
- Besplatno prenoćište
- Besplatna prodavnica (Free shop)
- Besplatna vegeterijanska hrana
- Alternativna biblioteka
- Infošop
- Prostor za sastanke i okupljanja
- Prostor za svirke
- Nekomercijalni kafić
- Umjetnička galerija
- Pozorište
- Kino
- Vrtić, alternativna škola
- Savjetovalište za emigrante
- Ženski centar
- Prostorije za razne radionice

4. Kako se pripremiti za spavanje u skvotu?

VRLO VAŽNO: Putnici-stranci možda i nisu baš dobrodošli na spavanje u svim skvotovima, pa bi bilo dobro prethodno ispitati situaciju (pregledati njihovu veb stranicu, kontaktirati ih) ili, ako niste u mogućnosti da ih kontaktirate – otići direktno na adresu i razgovarati s njima, bez da budete nasilni ili da insistirate da vas tamo neko primi.

Fizička priprema:

Spavanje u skvotovima zahtijeva potpunu spremnost na sve moguće zamislive i nezamislive uslove.

Dakle, ponesi svoju vreću za spavanje, a dobro bi bilo imati i svoju posudu za hranu i pribor za jelo.

Od hladnoće, nečistoće, buke do kasno u veče, bliskog susreta sa drogama, mogućeg upada policije - do besplatne hrane, besplatnog prenoćišta, dobre svirke, zanimljivih ljudi,...  Dakle, ponesi svoju vreću za spavanje, a dobro bi bilo imati i svoju posudu za hranu i pribor za jelo.

Ako ideš tamo za vrijeme zime, jeseni, pa čak i proljeća – zapamti da temperatura u skvotu obično neće biti ista kao u tvom stanu ili hotelu. Većina skvotova nema grijanje, tako da se važno obući toplo i slojevito.

No, ovo ne znači da nećeš naići na skvot u Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj ili Holandiji – koji ima grijanje, u kojem se boravak naplaćuje 3 – 5 eura radi održavanja, i u kojem se posteljine redovno mijenjaju. U kojem čak ostavljaš svoje podatke tako što kuckaš po nekom super hi-tech touch screenu.

Psihička priprema:

U skvot mi je uvijek bilo najvažnije ući slobodnog uma, razgovarati sa ljudima otvoreno, iskreno i bez predrasuda. Takođe, uvijek volim razmišljati i o onome što ja skvoterima mogu pokloniti ili učiniti za njih, prije nego nešto zatražim.

U skvot mi je uvijek bilo najvažnije ući slobodnog uma, razgovarati sa ljudima otvoreno, iskreno i bez predrasuda. Takođe, uvijek volim razmišljati i o onome što ja skvoterima mogu pokloniti ili učiniti za njih, prije nego nešto zatražim.Ne mislim ovdje na novac, mislim na to da mogu podijeliti svoje iskustvo, znanje, razgovor, svirati, kuhati, pomoći u nečemu – pa tek onda razmišljati o onome što oni mogu uraditi za mene – to jeste, pružiti mi besplatno prenoćište ili hranu. 

Svaki skvot, kao i svaki dom i svaka porodica koja u tom domu živi – poseban je na svoj način, u njemu žive ljudi različitih ubjeđenja, različitih seksualnosti, nacionalnosti, sa različitim navikama, vrlinama i manama.

Često sam imala priliku vidjeti kako se putnici pri ulasku u skvot ponašaju kao da ulaze u hotel, bez da ikog pitaju kako se zove, kako je, da li treba pomoći, krećući se direktno i samo prema svom cilju: besplatnom prenoćištu. Puno je vjerovatnije da ćeš sa tim pristupom imati neuporedivno manje šanse da zaista tamo i prespavaš.

Ovdje se ne radi o tome da od tebe neko nešto traži u zamjenu za noćenje. Ovdje je prosto riječ o solidarnosti i poštovanju, o tome da će većina tih ljudi u skvotu ionako željeti da ti pomogne bez obzira na to da li zaista možeš nešto podijeliti s njima – ali je zaista lijepo vidjeti i da neko posjeduje svijest o vlastitom prihvatanju odgovornosti života u jednoj komuni, zajednici, svijest o tome da ponešto treba i podijeliti sa svojom okolinom, pomoći pri obavljanju dnevnih zadataka bez da te iko na to tjera ili opominje.

Za mene je tek to istinsko spoznavanje slobode, čiji se vrhunac ne očituje kroz ilegalne radnje unutar skvotova – već upravo kroz samospoznaju sebe kao individue ali i svoje pozicije i odgovornosti koju imam prema društvu i zajednici u kojoj boravim, pa mi ni rad koji podržava funkcionisanje jedne takve zajednice ne biva neprijatnim ili zamornim. Tek kada se ova granica slobode osvijesti, tada i taj rad postaje uživanje, jedan način življenja sopstvene slobode.

Kao putnik, nikada ne smiješ zaboraviti da skvotovi nisu samo „mjesta za prenoćiti“ - ovo su slobodne zone, alternativni centri, prostori za kulturna događanja, te je moguće u toku svog ostanka čuti i neku dobru svirku, pogledati izložbu, film, ili imati mogućnost za učestvovanje u nekoj diskusiji u Info Shopu.

Kao što ne postoji jedno univerzalno pravilo „ponašanja“ koje je primjenjivo za svaki dom i svaku porodicu na svijetu, tako ne postoji ni za skvotove, niti ga ja mogu izmisliti ili pronaći.

Ali u ovome upravo i leži jedna jedina univerzalnost koju mogu da vidim – prihvatanje i razumijevanje drugačijeg: mišljenja, izgleda, filozofije, religije, seksualnosti... Biti spreman da prihvatiš i razumiješ nekog drugačijeg nacionalnosti, izgleda, muzičkog ukusa, pogleda na svijet – jedno je od osnovnih i najvažnijih „vještina“ koje treba posjedovati kako bi boravak u skvotu bio što ugodniji, i kako bi u tom boravku sačuvao ono najljepše – priču sa toliko različitih i zanimljivih ljudi. Kao putnik, nikada ne smiješ zaboraviti da skvotovi nisu samo „mjesta za prenoćiti“ - ovo su slobodne zone, alternativni centri, prostori za kulturna događanja, te je moguće u toku svog ostanka čuti i neku dobru svirku, pogledati izložbu, film, ili imati mogućnost za učestvovanje u nekoj diskusiji u Info Shopu.

5. Zašto mi je ponekad bilo neprijatno u skvotu?

UPOZORENJE: Sve ovo što ću iznijeti kao neprijatnost, samo je moj doživljaj neprijatnosti, i to u pojedinim skvotovima – bez da pravim ikakvu generalizaciju ili tvrdim da je ovakva situacija na svakom skvotiranom mjestu. Dakle, ovdje želim pobrojati par neprijatnih iskustava koja sam ja doživjela, na nekim mjestima, bez da ta mjesta želim imenovati, ljude na tim mjestima prozivati ili objašnjavati unutrašnju strukturu bilo kojeg pojedinačnog skvota. Takve stvari ostavljam putniku da istraži i upozna kroz svoje iskustvo.

Takođe,  nikad mi nije odgovaralo niti shvatanje pojedinih skvotera kojima je skvot kao “slobodna zona” služio isključivo samo za slobodno konzumiranje i/ili dilanje droge.

Najveći „problem“ koji me je na neko vrijeme udaljio od skvotova jeste ta česta licemjernost pojedinih skvotera na koju sam nailazila; dosta puta prisustvovala sam potpunom nepoštivanju onih osnovnih ljudskih vrijednosti i odnosa prema drugome, vrijednosti za koje se toliko bučno bore, pa se ponekad dešavalo da dođe i do nasilja u skvotu – jer neko, npr. želi dobiti prostoriju za sebe, a ovaj drugi to ne dozvoljava, trenutaka u kojem dolazi do nametanja hijerarhije u skvotu u kojem je dogovoreno da će svi imati jednaka prava za odlučivanje, pa čak i do nacionalističkih izjava i uvreda od strane samih skvotera, posljednje stvari koju bih očekivala na takvom mjestu. Takođe,  nikad mi nije odgovaralo niti shvatanje pojedinih skvotera kojima je skvot kao “slobodna zona” služio isključivo samo za slobodno konzumiranje i/ili dilanje droge.

Upravo ovo i jeste razlog silnim predrasudama prema skvoterima i skvotovima generalno.

Tako da putnik koji traži mjesto za prespavati ponekad može naići i na jako neprijateljski doček, te zbog ovog treba pocrtati važnost kontakta i tog prvog susreta sa nekim iz skvota – par puta je čak bilo važno da me „glavni u skvotu ocijeni“ i vidi da li mogu spavati u tom prostoru.

Takođe, vrlo često sam doživljavala i skvotersko neprijateljstvo prema novim ljudima, neprijateljstvo u kojem ostaju zatvoreni u svoju zajednicu i odbacuju da stvaraju veze sa bilo kim „izvana“ budući da nemaju povjerenja u ljude koji su i dalje „robovi sistema“. Tako da putnik koji traži mjesto za prespavati ponekad može naići i na jako neprijateljski doček, te zbog ovog treba pocrtati važnost kontakta i tog prvog susreta sa nekim iz skvota – par puta je čak bilo važno da me „glavni u skvotu ocijeni“ i vidi da li mogu spavati u tom prostoru.

U Njemačkoj i Austriji mi se do sad često dešavalo da  ne žele primiti nekoga ukoliko ne izgleda dovoljno alternativno, što je zaista krajnja neprijatnost i nepoštivanje ljudskih vrijednosti za koje se skvoteri zalažu, ili bar tako kažu.

Fizičke neprijatnosti?

Vjerovatno nisam prava osoba da govori o tome – budući da mi nije problem spavati u bilo kakvim uslovima, no ipak moram napomenuti da mi par puta jeste bilo malo manje ugodno – recimo, spavanje u prostoriji bez grijanja, u kojoj je prozor napravljen od najlona kroz koji puše hiljadu vjetrova, užasan smrad za koji nikako ne možeš utvrditi odakle dolazi,... Bilo je i situacija u kojima si prisiljena spavati pored ljudi koji su drogirani, pijani, ili slično – pa je samo spavanje moglo biti toliko neprijatno da prosto poželiš izaći vani ili ne spavati uopšte radi vlastite sigurnosti. Takođe, desilo mi se i da otkrijem da se ljudi drogiraju u onoj sobi u kojoj spavam, ponekad i teškim drogama, što je meni često znalo izazvati neku vrstu paranoje u kojoj nikad nisam sigurna da li ću stati, sjesti ili leći na nečiji ostatak od drogiranja, ili čega već ne.

No, to sve zavisi od skvota i ljudi u njemu, i vrlo brzo se može steći utisak o ovome, čak pri prvoj posjeti skvotu – tako da odmah treba provjeriti situaciju sa čistoćom, primjetiti da li se ohrabruje konzumacija droge, i na kojim sve mjestima – pa ukoliko su to uslovi koji ti se ne sviđaju, možeš na vrijeme reagovati i potražiti drugo mjesto za prenoćište.

S druge strane, važno mi je ponovo pocrtati kako ovo nisu jedini uslovi u kojima se može spavati i boraviti - bila sam i u skvotovima u kojima se ne podržava čak ni pušenje, u kojima su ljudi potpuno straight-edge. Straight-edge je subkultura i podgrupa hardcore punka nastala 1980-tih u znak protesta protiv pretjeranog hedonizma, protiv seksualne revolucije, protiv čitave konzumerističke industrije koja na tom hedonizmu i počiva, nastala je kao i dokaz da je moguće biti hardcore punker bez da se konzumiraju droge ili upušta u promiskuitetnost. Zbog toga straight-edgeri odbijaju konzumaciju alkohola, cigareta, kafeina, lijekova i droge, pa se u skvotovima u kojima oni žive i borave ne podržava konzumacija takvih supstanci.

Bila sam u skvotovima koji potpuno odražavaju filozofiju o kojoj govore, skvotovima u kojima mi je bilo milije spavati nego u vlastitoj kući, u kojima je bilo čisto i toplo, vedro i prijateljski, u kojima sam spavala okružena mirišljavim povrćem koje uzgajaju umjesto cvijeća u sobi za spavanje.

6. Baza kontakata većine aktivnih skvotova u Evropi

Lista sadrži linkove za veb-stranice skvotova, na kojima se vrlo često nalaze slike, opisi dešavanja, i mape pomoću kojih će vam biti lakše da ih pronađete.

Ovo je zapravo jedna lična kolekcija prikupljenih kontakata skvotova, bilo da sam u njima ja boravila, bilo da su mi o njima pričali prijatelji koji jesu, bilo da sam ih pronašla na anarhističkim i antifašističkim forumima na internetu. Lista sadrži linkove za veb-stranice skvotova, na kojima se vrlo često nalaze slike, opisi dešavanja, i mape pomoću kojih će vam biti lakše da ih pronađete.

Važno je linkovati veb stanice, budući da se često i na njima može pročitati neki generalni „kućni red“ u skvotu, mogu se pogledati fotke, otprilike vidjeti kakva je situacija sa „novim“ ljudima i da li primaju putnike, pronaći njihov mail i pisati im... Neki na svojim stranicama pišu čak i detaljna uputstva, autobuse kojima možete stići tamo, fore pomoću kojih ne morate kupiti autobusku kartu,...

Osim liste, linkovali smo i vrlo korisne open-soruce mape - kod onih gradova poput Berlina, Londona i Madrida, na kojima ljudi sami upisuju lokacije skvotova, ali i novosti, budući da je posljednjih godina aktuelan „trend“ zatvaranja evropskih skvotova, te da je skoro nemoguće upratiti koji se kad otvorio a koji zatvorio.

Pokušala sam svim snagama da upratim ta dešavanja i pružim vam što tačniju listu aktivnih skvotova, ali ono što je najvažnije – ova lista može i treba da se širi, mijenja, dopunjava. Zato smo otvorili temu na forumu u kojoj od vas tražimo da nam pomognete da mapiramo što više aktivnih skvotova u Evropi, ali i da podijelite svoja iskustva o njima, kako bi ovaj „vodič“ proširili i učinili korisnijim.

Sretno!

Francuska

Mapa svih skvotova i nomadskih baza (i još par informacija o drugim zemljama)

Za detaljniji prikaz, KLIKNITE OVDjE

Velika Britanija

Mapa svih skvotova – London
London mapaMapa sa podacima za svaki pojedinačni skvot otvara se klikom na sliku


Wildkatz – Brighton
Plebs’ College – Oxford
OK Cafe – Manchester
Kebele – Bristol

Španija

Mapa svih skvotova - Madrid (potrebno je otvoriti mapu kako bi se prikazali skvotovi)

ZA OTVARANJE MAPE, KLIKNITE OVDjE

Can Masdeu (eko-skvot, informacije) - Barcelona
Can Masdeu (kontakt)
CSOA La Teixidora – Barcelona
CSOA Revoltosa – Barcelona
CSO Artkatraz – Barcelona
Palmira – Barcelona
CSOA El Niu de la Guatlla – Barcelona
CSOA Barrilonia – Barcelona
Miles de Viviendas – Barcelona
CSOA Libertatia – Badalona
CSO Kan Kolmo –  Girona
Okupazio bulegoa –  Bilbao
CSOA Sin Nombre –  Sevilla
CSO Autogestionado – Granada
Beneficio (skvotirano hippie selo) – Jug Španije

Njemačka

Mapa svih skvotova – Berlin
Berlin mapaMapa sa podacima za svaki pojedinačni skvot otvara se klikom na sliku

Az Koln – Koln
Ex-Steffi – Karlsruhe
Rote Flora – Hamburg

Holandija

Mapa većine skvotova – Amsterdam

za detaljniji prikaz, kliknite ovdje

ACU – Utrecht
Amstel 182  – Amsterdam
Autonome republiek 2B –  Eindhoven
Binnenpret  – Amsterdam
Extrapool – Nijmegen
Filmakademie Overtoom301 – Amsterdam
Grote Broek – Nijmegen
Kraakspreekuur – Utrecht
LangeLeidse35 – Amsterdam
Martelaarsgracht – Amsterdam
Molli Amsterdam
ORKZ, oud rooms – Groningen
De Oude Ambachtschool – Zwolle
De Paap –  Den Bosch
Paard van Amstel – Amstel
De Refter – Nijmegen
Ruigoord  – Amsterdam
‘t Fort van Sjakoo – Amsterdam
Strowis – Utrecht
SWOMP – Amsterdam
Villa Friekens – Amsterdam
Wagenstraat 12 – Amsterdam

Italija

Indymedia Roma Occupazione – Roma
Radio Blackout – Torino
RadioCane – Milano
El Paso occupato – Torino
La Boccia squat – Torino
CSO Askatasuna  – Torino
Cox18  – Milano
Villa Vegan squat – Milano
La Bottiglieria occupata  – Milano
CSA Scalo nuovo  – Udine
Laurentinokkupato  – Roma
ZK Zero Kontrollo – Roma
CSOA Mercato occupato  – Bari
Telos squat – Saronno
Tutto Squat – Torino
El Paso occupato – Torino
Forte Prenestino – Roma
Vittoria – Milano

Belgija

Scheld’Apen (stari projekat) – Antwerp
Het Bos (novi projekat kao nastavak prethodnog)   – Antwerp
http://www.123rueroyale.be/ - Bruxelles
Schapenstraat – Leuven
Squat the world – Leuven

Danska

Christiania – Kopenhagen
Folkets Hus – Kopenhagen
Dortheavej – Kopenhagen

Poljska

Przychodnia – Warsaw
Elba – Warsaw
Rozbrat Squat – Poznan
Squat Fabryka – Warsaw
Squat De Centrum – Bialystok

Češka

Cibulka – Praha

Grčka

LK 37 – Atena
Prapopoulou – Atena

Švicarska

Espaceautogere – Lausane
Il Molino – Lugano

Norveška

Blitz – Oslo
Skyggesiden – Trondheim
Svartlamon – Trondheim
Vestbredden – Oslo

Austrija (skvotovi i Free shopovi)

EKH – Wien
AZ LINZ – Linz
Die Schenke – Wien
Kostnix – Innsbruck
Kostnix-Laden – Wien

Slovenija

Metelkova – Ljubljana
Tovarna Rog – Ljubljana
MC Pekarna – Maribor

Srbija

Inex Film  – Beograd
Društveni centar – Novi Sad

Hrvatska

Medika  - Zagreb 
Klaonica – Zagreb
Karlo Rojc – Pula

Bosna i Hercegovina

OKC Abrašević – Mostar

Makedonija

Автономен Културно Социјален Центар – Skopje

Crna Gora

KC PuNKt – Nikšić