Posted November 23, 2014 Meni Albanka iz Albanije kad sam je rekao da ove sa Kosova zovemo siptari a njih Albanci, kaze bolje mene da zoves Siptar jer je to njima normalno, a ove sa Kosova Kosovari. Ovi iz Albanije ih ne podnose, bar 3 devojke koje sam upoznao pre 10ak dana Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted November 24, 2014 На основу свега овога што се издешавало од оне утакмице до данас, ја долазим до једног закључка: неко је, а знамо ко доноси одлуке у овом свету, донео одлуку да на југу западног Балкана не сме бити мира ни помирења.Утакмице и сусрети који су требали да донесу контакте и боље познавање, донели су још више зле енергије.Вероватно правим неку логичку грешку, али ово је претпоставка, а не тврдња - лако је могуће да се ово дешавало кроз историју. Одлуче тако рецимо краљ Александар и Есад паша Топтани да поправе односе Југославије и Албаније, а онда неко из неког Рима или Берлина нареди: спречити то... Или Пренк Биб Дода и књаз Милош, а неко из Беча или Лондона нареди: спречити то... Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Nešto ćete bolje se upoznati ako naučite da čitate, vrlo je prosto - Karadžić sistem uglavnom, samo što drugačije beleže neke glasove nego u srpskom a imaju i neke glasove koje srpski i hrvatski nema. Književni jezik je svuda isti, ali dijalekti se mogu jako razlikovati pa ako neki kosovar nije školovan može se desiti i da ne ume da gukne reč sa intelektualcem iz Tirane. Na pr. jagode u Albaniji kažu lulestrydhe a u Makedoniji kažu dredhza . R = zavisno od područja ali često izgovaraju kao meko englesko RRR = tvrdo, naglašeno RDH = glas između D i V kao u engleskom TheTH = glas između T i H kao u engleskom ThinkSH = ŠZH = ŽGJ = ĐQ = ĆNJ = isto Nj (Њ)L = Lj (Љ)LL = obično LX = kao makedonsko S (DZ)XH = Dž (Џ)Y = kao nemačko ü (napravite usne za U a recite I)ë = tamni vokal, kao rumunsko â odnosno bugarsko ъ u B`lgarija (България) на крају речи се обично не изговара.I evo jedna savremena pesma... Dopada mi se melodija refrena na 0:55 I bre od svih baš Ngjyra e kuqe :dance: Ali da, čitanje na albanskom, a posebno na albanskom albanskom (znači od ovih iz Albanije) potpuno odgovara našem fonetskom osećaju što bi rekli. Jedino se dodaju Y i DH koje je problematično savladati onako da te ne osete, kao i neke od slovnih kombinacija- tipa grupa nd, pa ti izgovori kako treba a brzo katundar (seljak ali i seljačina), mendoj (mislim, razmišljam) čik ili zakondish (uobičajeno, obično). Sa ovima na Kosovu i u Makedoniji se malo umekšavaju ili čak jednače č i ć, dž i đ što mi je potpuni hit! A ovo X postoji i u srpskom, ali u dijalektima. To je ono dzvedzda tj- zvezda, koje poznaju i dalje južnjački dijalekti. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Meni Albanka iz Albanije kad sam je rekao da ove sa Kosova zovemo siptari a njih Albanci, kaze bolje mene da zoves Siptar jer je to njima normalno, a ove sa Kosova Kosovari. Ovi iz Albanije ih ne podnose, bar 3 devojke koje sam upoznao pre 10ak danaDa potvrdim. Isto je i obrnuto. N aKosovu, donekle logično, gledaju dosta sa visine na ove iz Albanije, jer su do 90tih imali potpuno različite kulturne obrasce novijeg vremena. Dok je Albanija bila potpuno zatvorena, i zbog toga prilično zaostala, Albanci sa Kosova su šetali kao i svi ostali tokom stare Juge i ono more, Nemice, Šveđanke, Čehinje itd. Takođe jedna palanka, da tako kažem, kao što je Peć je imala gotovo neverovatne momente u popu, roku, džezu 80-tih. Mnogo je onih koji su mi čak govorili o potpunom jezičkom nerazumevanju sa ovima iz Albanije, ponovo, jer su govori gotovo punih 50 godina imali zaseban tok. Tako da, ovi sa Kosova ih gledaju kao zaostale i dalje, ovi iz Albanije malo imaju komplekse iz tog prethodnog vremena, dok ovi sa Ksova pak imaju komplekse pomalo sada, jer je Albanija mnooogo napredovala, makar pojavno. Znači stare dobre teme i odnosi među svojima Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Je l' imaš nešto od bugarske ili makedonske književnosti što bi mogla da nam preporučiš za sajt? Ne mora nužno putopis, može i poezija, kratka priča, esej, odlomak.Uroše, da. Za početak bi to mogli da budu delovi iz romana koji sam pomenula Misija London. Pošto je ovo roman o ambasadi Bugarske u Londonu, potpuno su predobri opisi doživljavanja Londona iz vizura likova romana. To kako npr. o poseti Londonu govori predsednik neke opštine u Bugarskoj je tako simpatično tipičan za čoveka kome je njegova palanka vrhunac svega. Tu su i neke druge vizure, više vezane za administraciju i kompletan korpus ljudi pri ambasadama. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Како се на албанском каже "јебозовно"? E sada... Na kosovskom albanskom bi se reklo otprilike shumë jebozovnë A ovi u Albaniji... Hmmm... Treba da znate da je 2012. bilo nemoguće kupiti kondome u apoteci ili na kiosku u bilo kom mestu osim u Tirani :D Čak pitati da li ih imaju je nešto najsmešnije što može da vam se dogodi, jer mukice žele da vam pomognu pa onda krene ono, dozivanje kompletnog komšiluka u pomoć I ovo govorim o velikim letovalištima, tipa Vljora itd. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Yael, ovo zvuči kao sjajna priča za sajt. Da li bi bila raspoložena da napišeš putopis o tim Arbërëshima? (Uzgred, volim ti pesmu iz potpisa.)I u Italiji postoji albanska zajednica: pripadnici se zovu Arbërëshe ili Arbereschi, Albanesi d'Italia. U južnu Italiju i na Siciliju su došli nakod pada Vizantije i bežeći od Turaka. Zovu ih i Greco-albanesi, jer su hrišćani istočnog obreda.Opštine u kojima žive (najviše ih je u Kalabriji i na Siciliji) danas su dvojezične.Zajednica Arbërëshe je dala mnoge znamenite ličnosti italijanskog društva, neki su poznati i van Italije - Antonio Gramsci i papa Clemente XI.Danas imaju italijanska imena i prezimena nakon transkripcije italijanski zvuče, ali često i dalje govore arbërëshe u porodici. Ja sam upoznala nekoliko njih u Kalabriji, ali i na severu gde živim i baš su mi zbog mog srpskog prezimena uvek "poverili" da su arbërëshe (za Italijane, oni su Italijani, iz lenjosti), ističući zajedničko balkansko poreklo kao nešto što nas spaja, a ne razdvaja.Arbërëshe je, kao svi jezici dijaspore, arhaičan i sad već bitno različit od standardnog albanskog, bez obzira što je on varijanta južno-albanskog dijalekta od koji je, ako ne grešim, osnova modernog albanskog. Meni su prelepe njihove nošnje i muzika... Moj doprinos temi, jedna od njihovih najstarijih pesma O moj e bukur (Moj lepa- odnosi se na Arberiju, tj. upravo krajeve koje je Yael pomenula): Ovde na Kosovu ovu pesmu zovu samo Arbëresha no to je pogrešno jer se tim nekim imenom zovu sve pesme koje su arbreške. Ovu koju sam šerovala dolazi sa nekog nacionalističkog kanala tako da znate ovo nisu prave reči pesme. Sa druge strane, kako to obično biva, upravo nacionalistički kanali imaju najbolje verzije pesama Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 16, 2014 Meni je interesantna pojava tih trećih lica ili provodadžija, bez kojih cela priča ne bi ni postojala, a koji dobijaju masne sume novca od potencijalnih mladoženja. Kažu da se cifre kreću oko 2000 evra "po devojci" . Kako sam razumeo, oni sa mladoženjom odlaze u Albaniju po devojku, pa ako se dogovore, mladoženja opet mora da daruje i mladine roditelje. To sam saznao iz razgovora sa jednom porodicom iz sjeničkog kraja, kojima je ta tema bliska, pa verujem da je i tačna. A za snajke Albanke imaju samo reči hvale, tipa da su vredne, poštuju starije itd.Ja sam, da ne verujete, pre dve nedelje slušala o takvim sklapanjima brakova i ovde na Kosovu, sa Srbima iz nekih od zabačenih sela. Naravno, to nije masovna pojava, ali eto čak i na Kosovu stižu snajke iz okoline Skadra koje, kako reče vozač autobusa: Bacaju plast [sena] na sedmicu [misli se na sedmi red plastova na traktoru]. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 17, 2014 (edited) Ima dobar udzbenik za albanski ali je na engleskom koji mi nije bas najbolji. Da li neko mozda ima predlog?Postoji udžbenik koji izdaje Univerzitet. Zove se Albanski jezik, napisali Đustina Šuška i Remzi Nesimi. Nije od nekih najpristupačnijih, ali eto... Sigurno postoje i udžbenici za osnovnu školu za učenje srpskog i obrnuto, za sredine gde žive Albanci. Ne znam kako stojiš sa praćenjem gramatike na makedonskom, jer je meni najbolji početnički udžbenik za albanski upravo makedonski. To je izdanje Jezičkog obrazovnog centra Apolo Albanski jazik. Mnogo jednostavno objašnjene stvari, jedino što paralelno usavršavaš i makedonsku gramatiku Moguće je da je u međuvremenu izašlo nešto novije i kod nas. Moje informacije su zaključno sa 2011. godinom. Edited December 17, 2014 by Inna.Iva Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 17, 2014 Eto još jedne posledice nepromišljenog nacionalizma. Zamislite da sva deca na Kosovu uče albanski i srpskohrvatski, a sva deca u Vojvodini nemački, mađarski i srpskohrvatski, nezavisno od porekla, jednakopravno. Šta bi nam falilo? A ne ovako, manjinske škole, manjinska odeljenja, segregirane zajednice... Šta je to ako ne tihi aparthejd? Mediji vrište od prava manjina, mađarskih, srpskih, slovačkih, vlaških, a gde su prava siromašnih ljudi?Koliko se samo slažem sa ovim! Baš slušam od prijatelja iz Virdžinije kakav model škole je imao kroz svoje osnovno obrazovanje, i saznam fantastičnu stvar za koju mi nije jasno zašto nije masovna pojava! Dakle, on je pohađao tzv. dvojezičnu školu englesko-špansku. E sada, šta je to podrazumevalo? Nije to ona varijanta, mi kao sada svi idemo u jednu školu, ali jedno odeljenje samo nastava na engleskom, a drugo samo na španskom, znači upravo tihi aparthejd. Ne, oni su svi pohađali nastavu zajedno i predavanja su bila malo na engleskom, malo na španskom- čak u okviru istog predmeta; tako da su svi, nevezano od maternjeg jezika, morali da ovladaju oboma jezicima. Kakvo sjajno rešenje!!! Jedino na ovaj način neko može da se suštinski oseća delom zajednice koje god bilo. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 17, 2014 Наслов да се мења, колико се познајемо с Албанцима, осим Ине.Иве, она се познаје Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 17, 2014 Albanci i Albanice Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 17, 2014 Hahaha nego nego. Ovo jebozovnë ti je čista istina. Radim na univerzitetu ovde u Prištini, i potpuni mi je hit kada klinci od 19 godina ovako psuju:A valla shumë kam gabu u piçku mater. U slobodnom prevodu: E u pičku materinu koliko sam pogrešio. Psovke su ostale... Sve ostalo je prolazno Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted December 29, 2014 https://www.youtube.com/watch?v=nYrVmcos_Po#t=29 Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted January 13, 2015 Po meni najbolji učebnik albanskog jezika je Gjuha Letrar Shqip od grupe autora Zana Karapici, Ana Toma i Lumnije Radovicka i još nekih... izdat je u Tirani početkom 90tih.Problem je jedino u tome što je čitav na albanskom pa ako nemate profesora da vam objasni neznam koliko ćete postići. A evo još jedna lepa pesma, ovajput sa nekog festivala u Albaniji iz prve polovine 1980-tih.https://www.youtube.com/watch?v=Zyycd5iWP0o Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted October 16, 2015 Занимљива цртица о Черкезима с Косова, нисам знао за ово. Наравно, ако му није место овде или је за неку другу тему, верујем у модераторе http://www.srpska.ru/article.php?nid=1044 Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted March 8, 2016 Isto kao i u Izraelu i Palestini gde su zadrzali svest o identitetu. Kada sam bila 2012. imali su svoja zasebna naselja i to me je bas odusevilo! Mislila sam da ih uglavnom jos ima po Turskoj i okolnim zemljama. Na Kosovu i tu generalno kod nas po Balkanu, su se prigrlili lokalnih nacionalnim identitetima. Jedino gde mozes da vidis potencijalnu prupadnost su prezimena. A posebno kada je : "Qerkezi", tj. čerkezi. Ja čak mislim da mi je deo familije sa majčine strane onako čerkezast. Dedina familija onako antropoloski bas izgleda onako centralnoazijski do kraja. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites