Posted August 7, 2020 25 minutes ago, noskich said: Kada je rec o Singapuru, onda ne mislim da tamo nema lokalne kulture, naprotiv. Singapur kao i Nemacka ima jedan dominantan etnicitet sa svojom specificnom kulturom. Ali, za razliku od Nemacke priznaje kao konstitutivne i dva druga etniciteta, Malajce i Indijce. Oni su cak svoju zastavu i himnu podredili tom drugom etnicitetu da ne bi ispalo da samo taj prvi dominantni ima glavnu rec, a svi ostali su manjine. U Nemackoj to jeste tako, Nemci su jedan jedini konstitutivan etnicitet, a svi ostali su manjine. U Singapuru Malajci i Indijci ne moraju da uce mandarinski. Sva tri jezika konstitutivnih etniciteta su zvanicna, a engleski se koristi kao lingua franca. U Nemackoj se od svih manjina ocekuje da uce nemacki, nemacku istoriju, kulturu Itd. itd. ukratko ocekuje se da se ukalupe u ono sto Nemac treba da bude kako ga oni definisu. Domorodacke kulture kao sto su aboridzinska i indijanska su irelevantne jer nisu integrisane u mainstream kulturnu matricu, one su vise onako samo formalno priznate ili se tretiraju kao atrakcija, ali su u svakodnevnom zivotu nevidljive. Ne, nemanje kulture nema veze sa nemanjem evropske kulture, vec sa nemanjem vecinskog etniciteta koji definise drzavu i njenu kulturu, sto ukljucuje narodne nosnje, muziku, hranu, ali naravno ne samo to, to su samo pojavni oblici, definise sve, nacin zivota, jezik, poimanje sveta uopsteno. Ima zemalja gde je dobiti boraviste na nivou dobijanja clanstva biblioteke, tipa Arentine. Ekvadora, Paname, Kambodze... Samo da dodam, da se u Evropi dominantna kultura definise na principu vecinskog etniciteta, ali to ne mora da bude tako. Recimo Kuba, tamo postoji dominantna kubanska kultura koja uopste nije bazirana ni na etnicitetu, ni na rasi. Tako da je daleko inkluzivnija. Dok u Nemackoj ti mozes da se ukalupljujes onako kako se od tebe ocekuje, ali nikada neces biti 100% Nemac ako nisi tog etniciteta iako se to javno ne priznaje i nije politicki korektno to reci. Hvala na objašnjenju. Sad i prvo pisanje ima mnogo više smisla. Ja sam sklona da Australiju, Singapur, Nemačku, šta god... vidim kao podneblje sa svim ljudima i njihovim osobenostima koji su na tom podneblju obitavali od postanka do danas. Tj. pričam o podneblju u granicama određene države, a ne o samoj državi kada je "kultura" u pitanju. Tu sam očigledno kontradiktorna jer "kulturni šok" ima mnogo više veze sa onim što ti zoveš konstruktivni etnicitet. Izmešala sam babe i žabe očigledno. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 7, 2020 (edited) Problem u toj perspektivi je sto uzimas sadasnje granice kao date, a vracas se vremenski od postanka. A granice su veoma promenljiva kategorija. A i moderna drzava je relativno nov fenomen, politikolozi se uglavnom slazu da je rec o detetu 18/19-og veka. Da ne sirimo diskusiju na istoriju i politikologiju, o kulturnom shoku se prica iz iskljucivo prakticnih pobuda, kako da neko ko je stranac i preseli se negde drugde uspe da prebrodi taj period navikavanja. Pa zatim kada se vrati odakle je stigao, da se opet navikne na staro/odvikne od novog. "Problem" je prevashodno formulisan od strane multinacionalnih korporacija koje su redovno slale ekspate po svetu da vode filijale i predstavnistva, pa su se oni onda vracali. Znaci, kada je cela stvar bila formirana, rec je bila o jos jednom korporativnom instrumentu minimizacije troskova i maksimizacije profita. Pa Singapur je bio Meka za te ekspate koji su bili placeni kao svetog Petra kajgana, ziveli u kondoima u luksuzu, sa vozacem i dadiljom itd. Toga vise skoro i da nema, preskupo je, a i tesko je opravdati toliki trosak kada je lokalno nivo obrazovanja u medjuvremenu znacajno unapredjen kao i vladanje engleskog, poslovne sposobnosti itd. Mnogo je isplativije zaposliti lokalnog nego slati ekspata. Medjutim, u skorije vreme je prevashodno rec o imigrantima, izbeglicama i ekspatima na svoju ruku koji sami sve organizuju, a ne salje ih firma. Misim da je to i jedan od uzroka nesporazuma jer se mesa korporativni sadrzaj, ti kursevi, knjige i ostalo o takozvanom "kulturnom shoku" sa imigrantskim pricama koje su licnog karaktera, a ne korporativnog. Edited August 7, 2020 by noskich Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 7, 2020 15 hours ago, ThirstyTraveler said: Nema sigurno, cvjetaju demokracija i ljudska prava. Crni bam-bame, u Libiju se bukvalno vratilo robovlasnistvo. Famozni pobunjenici kupuju i prodaju sirote crnce koji zalutaju tamo na putu ka Evropi. Sumnjam da bi ti 1 ovakva aukcija bila manji sok. da, verovatno si u pravu, u libiji je, pretpostavljam, jos uvek slicno stanje kao i onda, samo sto je sada tamo rat, a ja sam se odma ogradio da ne govorim o ratom zahvacenim podrucjima, jer je to specificno stanje u bitisanju jedne teritorije kada je manje vise dozvoljeno raditi svasta, sto normalan covek u normalnom stanju ne bi radio.... 12 hours ago, marica said: 👆upravo to! Termin "kulturnog šoka" na koji se odnosilo moje pisanje gore je vezano za faze kroz koje prolazi svaki imigrant kada se nastani u novoj sredini. I one ne moraju imati mnogo veze sa reči "šok" koju imamo na umu u svakodnevnom govoru. Po toj imigrantskoj terminologiji, svaki imigrant prolazi kroz nekoliko izraženih faza. Prve tri su ključne: 1. Faza u kojoj preovladavaju pozitivni utisci o novoj sredini u kojoj smo se našli. Uglavnom se manifestuje ushićenjem, pozitivnim osećanjima, preuveličavanjem sredine u koju smo došli. Naš mozak filtrira nadražaje spolja tako da zanemaruje negativna iskustva, i vidi i procesuira samo pozitivna. Tipičan primer ove faze u Singapuru: "Strava što su letovi svuda naokolo jeftini, a te zemlje 5 puta jeftinije!", "Vidi bazen! Mogu svaki dan da se kupam", "Sunce svaki dan, mogu da se sunčam!", "Što je dobar ovaj chicken rice!", "Kako su uslužni i fini ovi ljudi!", "A tek što su lepi!", "Nema birokratije. Sve završavaš online na klik.", "Sve je tako čisto i sređeno." 2. Faza u kojoj preovladavaju negativni utisci o novoj sredini u kojoj smo se našli. Manifestuje se konstantnim nezadovoljstvom, koje može voditi i u depresiju, konstantnim hejtovanjem sredine u kojoj živimo. Naš mozak u ovoj fazi uglavnom primećuje stvari, prilike i ljude koji hrane tu mržnju. Tipičan primer ove faze u Singapuru: "Jebeš svaki vikend na Tajlandu, umoran sam od toga. Bolje da odem na dve nedelje u Australiju/NZ/Pacigik", "Nikada nemam vremena za bazen! A i ovi stanovi koja krš gradnja! 2.000 eura ne znači da sa stanom ne dolaze bubašvabe.", "Prokleto sunce! Ne mogu ni da prošetam.", "Piletina s pilavom! Zašto parče sira košta 10SGD?", "Ovi Singapurci su tako površni, nije ni čudo kad nemaju nikakvu kulturu. Sve što ih interesuje su šoping molovi.", "A jesi li primetio i kako su im noge deformisane? Žene im izgledaju kao tinejdžeri! Što ovako blentavo trče?", "Kamere su svuda. Šta je sa zaštitom privatnosti?", "Svuda kazne i propisi!" 3. Faza u kojoj konačno nivelišemo ova osećanja i u stanju smo da realno sagledamo sredinu u kojoj živimo. I dalje mogu preovladavati zadovoljstvo ili nezadovoljstvo tom sredinom, ali smo u stanju da ta osećanja racionalizujemo. Tipičan primer ove faze u Singapuru: "OK, primanja su dovoljno velika da mogu gde hoću na odmor.", "OK, vikendom mogu da se opružim u bazenu preko dana, a uveče idem u maratonske šetnje.", "OK Nije loša ova piletina s pirinčem, a i šta očekujem od ljudi osetljivih na laktozu. Treba da budem srećan što uopšte mogu da kupim sir. Nije to ni toliko skupo. Uostalom procentualno, u odnosu na primanja, taj sir me manje košta u Singapuru nego bilo gde drugde.", "OK, neki ljudi su površni, neki su zanimljivi i inspirativni. Zapravo sam izloženiji mnogo više različitih kultura, nego ranije.", "Ljudi su u proseku isti kao i svuda.", "A koje to tačno podatke oni imaju o meni, datum rođenja, poreklo, bračno stanje? Jel ima zemlje koja nema te podatke o imigrantu?", "Da ne primenjuju propise, da kazne nisu tolike, ne bi ni bio takav red. Zamisli da ti neko jede durijan u metrou." Ovaj termin zapravo dešiniše i "specijalnu" fazu koju Dragance ovde lepo sumira: Dužina ovih faza i njihov intenzitet zavisi od milion faktora. Neki su već spominjani ranije. Kod mene je na primer 1. faza bila jako izražena kada smo živeli u Češkoj, 2. u Nemačkoj, a u Singapuru su obe bile gotovo neprimetne. Njihov intenzitet utiče na to kako ćemo i koliko ćemo se asimilovati u novu sredinu. Najveći broj ljudi nije u stanju da pređe u 3. fazu i često se ili kao nazadovoljan emigrant vraća kući, ili ostaje frustriran u novoj zemlji zbog dece, para, penzije... ili ode u neku drugu zemlju. Gotovo ništa ne prihvata od načina života u novoj zemlji i gaji izrazitu odbojnost prema svemu u toj zemlji. Najmanji broj ljudi ostaje dugo u 1. fazi, praktično preskače 2.fazu tj. ona nije intenzivna i uspešno se asimilira, prihvati novu sredinu i u njoj ostaje srećan i zadovoljan. Ni ne razmišlja o staroj domovini. Ogroman broj dođe do 3. faze, nauči da živi tu gde je, prihvati neke stvari iz nove sredine, a neke ne, ne čezne za kućom, niti nekom drugom zemljom, ali nije lud ni za onom u kojoj trenutno živi. samo sam hteo da potenciram da termin "kulturni sok" jednostavno nije adekvatan, ljudi mogu da ga tumace kako hoce, ali znacenje reci - šok , i u engleskom i srpskom ima striktnu formulaciju, ne moze se fluidno razumeti.... jednostavno, me se ne sokiramo kulturom i nacinom zivota, pojavama u drustvu ili cega god drugo, ni u singapuru, ni namibiji, ni tongi.....treba koristiti neke druge izraze, prikladnije, i to je sve. evo dajem predlog- kulturno prilagodjavanje, ili samo prilagodjavanje...imamo mi toliko lepih reci, ne moramo da kupimo bas sve gluposti od engleza... Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 8, 2020 Da se nadovezem na Dragancetovu pricu. Mislim da je moje iskustvo sasvim drugacije od njegovog iz 3 razloga: urbanizacije, odsustva koherentne mainstream kulture i fragmentacije drustva. U Australiji 95% stanovnistva zivi u urbanizovanim sredinama. I samim tim je dosta teze ziveti sa lokalnom florom i faunom kako to on cini, plus ovde su dovedene evropske vrste koje su se odomacile. Da bi videli kengura ili koalu morate par sati da vozite ako krecete iz centra grada. A i onda vam nije garantovano. Drugo, evo moj primer, sa leve strane imam 3 generacije Kineza, samo druga generacija govori engleski koliko toliko za sada, prva ce krenuti kad podje u skolu. S desne strane imam Turke, takodje medju sobom govore samo turski. I cak i da postoji australijska kultura, a ne postoji, kako bih je mogao iskusiti u komsiluku? Trece, fragmentacija, posto ne postoji koherentna kultura sve je fragmentirano, u zavisnosti od porekla, od generacije kada se doslo, od klase, religije, politickog opredeljenja... Recimo znam jednog decka ovde koji je onako Srbenda, dobar decko ali eto voli lov, nacionalista, crkva i sve ostalo. Cak i njega kao takvog nisu htele da prihvate grupe Srba iz Bosne koje su dosle kao izbeglice. Jer kao on je Srbijanac. Pokusavao da nadje ozbiljnu devojku ovde, naravno po tom kalupu, i odustao. Jer ne moze Srbijanac sa izbeglicama, ne moze prva generacija sa drugom i trecom generacijom itd. Na kraju doveo devojku iz Srbije ovde. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 9, 2020 to neki geto zivis? Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 10, 2020 De si Stefane Dilane. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 22, 2020 https://www.rollingstone.com/politics/political-commentary/covid-19-end-of-american-era-wade-davis-1038206/ Odlican tekst o tome zasto vec uveliko zivimo u eri Azije dok je Zapad u fazi opadanja. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 27, 2020 Evo sta je goli zapad bez sminke: Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 27, 2020 Razumem sad sto je nestasica toalet papira, seres u tonama.. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 28, 2020 Aj da malo konstruktivno ukažemo i na negativne aspekte života u zemljama Jugoistočne Azije. Pošto smo do sada, u ovih 20 strana videli pregršt onih o trulom zapadu. Koji btw. jeste truo i treba na to ukazivati. Ali to ne znači da ne treba ukazivati na trulež drugih zemalja. Buka Nivo buke je mnogo viši nego od onog na koji je prosečan Balkanac navikao. On je nesnošljivo visok bez obzira da li živite u Hanoiju, Kuala Lumpuru, Bangkoku ili Singapuru. Dok ovo pišem (u Singapuru), uši mi para buka aviona koji mi trenutno preleće preko zgrade. Tu je takođe buka od automobila i motora, konstantnog trubljenja i sl. Ovo je nešto niže u Singapuru nego ostalim zemljama JA jer nema toliko motora po ulicama, i br. automobila je ograničen. Većina ljudi se vozi gradskim prevozom. No, i dalje je izuzetno bučno. Npr. buka aviona ako živite bilo gde oko centralnog dela grada. Buka ne dolazi od komercijalnih letova, nego vojnih i privatnih, jer je jedan od uslužnih aerodroma za ove avione u centralnom delu ostrva. Buka od ljudskog bivstvovanja. Jednostavno, cela JA je prenaseljena, svi smo jedni drugima na glavi, konstantno se čuje neki žamor, muzika, cika. Buka od građevinskih radova. Svuda se nešto gradi, radi, ruši i pravi novo. Itd.... Vazdušna zagađenost U većini JA zagađenost vazduha je iznad zdravstveno prihvatljivog. Čisto plavo nebo je retkost u bilo kojoj od JA metropola. Ono je uglavnom sivo. Ta zagađenost je uglavnom posledica delovanja samih stanovnika te zemlje. No čak i Singapur, koji ne proizvodi toliku zagašenost pati od ovog fenomena u zavisnosti od toga u kom pravcu vetrovi duvaju sa Sumatre u vreme kada tamo pale šume. Da bi se čovek zaštitio od te zagađenosti, koja izaziva ozbiljne disajne smetnje i razne alergije, može ili da ostane u kući ili da nosi masku N95. Mislim da zbog korone svi znamo taj nelagodni osećaj da nam je lice stalno prekriveno. E pa, u mnogim JA metropolama to je svakodnevni život. Zamislite ga na momenat. Mirisi. Svuda i vrlo intenzivni. Jedan deo dolazi od otvorenih, uličnih "kuhinja". O njihovoj prijatnosti se može raspravljati. Mojoj drugarici od njih curi voda na usta, mom mužu se povraća. Dakle, oni mogu biti stvar ukusa. Ali mirisi koji dolaze od truleži organskog (i neorganskog) smeća; od toga se svima povraća. Oni su izuzetno intezivni jer je JA topla i vlažna, i ovde sve lako i brzo truli. Pa sad zamislite smeće po ulicama u siromašnijim zemljama JA... Zagađenost voda Na instagramu plaže JA uglavnom deluju idilično. U stvarnosti, one uglavnom izgledaju kao mini deponije. U zavisnosti od vremenskih prilika, smeće koje stigne sa mora/okeana se komotno može meriti u tonama. Trenutna situacija u Singapuru, na istočnoj obali je neprepoznatljiva. Iako se smeće skuplja svaki dan i plaža čisti bez prestanka, ako uhvatite pravi momenat (pre nego što prođu đubretarski kamioni) možete videti neverovatan broj džakova pretrpanih smećem. E pa sad, ako je tako u Singapuru, gde đubretari neumorno rade, plaža duga svega 25km, a kazne za bacanje smeća po javnim površinama do 50.000 SGD onda zamislite kako je u nekoj provinciji u siromašnijim i manje organizovanim zemljama JA. O rekama da ne pričam. U zemljama JA, one često podsećaju na otpadne vode, a ne nešto iz čega se dobija pijaća voda. Klima Klima je topla i vlažna. Cele godine. Nekada sa manje ili više kiše. Nekome ovo može biti izuzetno neprijatno. Ali opet, i ovo je stvar ukusa. Meni se lično sviđa. Ova klima pogoduje i raznoraznim insektima, gmizavcima, puzavicama, itd. Pa ko je osetljiv na bubašvabe.... Staću ovde za sada. Mada, ima toga još. Možda će čovek na trulom zapadu umreti usled preskupog zdravstvenog osiguranja, ali će mu i doktor verovatno manje trebati usled manje izloženosti zagađenju na dnevnom nivou. Par zanimljivih videa na temu zagađenja. Ovog puta iz Vijetnama, jer je on nekako najviše hvaljen kao destinacija za emigrirati. YT ih je prepun za svaku zemlju JA, tako da guglajte za druge zemlje. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 28, 2020 Zagađenost vazduha je ogroman problem u Kini. Na telefonima kineske proizvodnje, aplikacija za merenje zagađenosti vazduha uvek laže, umanjujući indeks za oko 50%. To je javna tajna, većina Kineza za to zna. U Šenženu i Šangaju, gde sam živeo, vazduh se često vidi golim okom, toliko je prljav. Zato mnogi Kinezi maštaju o tome da se presele u manja mesta, daleko od velikih industrijskih centara. Neke novije zgrade imaju ugrađen sistem za prečišćavanje vazduha na nivou cele zgrade, pa ljudi uopšte ne otvaraju prozore. Ali to je samo za one koji mogu da priušte život u takvim zgradama. Hrana je isto ozbiljan problem. Da bi se populacije azijskih zemalja prehranile, i to hranom koja se prodaje po prihvatljivim cenama, kvalitet te hrane mora biti jako nizak. Povrće nema nikakav ukus, jaja isto tako, meso ne smem ni da pomislim kako se proizvodi. Voda za piće. Zagađeno je sve, od reka do podzemnih voda. Zdravstvo. O ovome nema potrebe posebno govoriti, azijsko zdravstvo se ne može uporediti sa razvijenim zapadnim zemljama. Osim u gradovima poput Hong Konga, Singapura itd. Bogati Kinezi redovno idu u Hong Kong kada imaju ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gužve i buka. Gde god da odeš, tamo je već gomila ljudi. Gde god da staneš, neko upravo sad hoće da prođe baš tuda pa moraš da se pomeriš. Gde god da živiš, neko pored tebe renovira stan, kuću, istovaruje robu pod prozorom u pet ujutru. Jednostavno ima jako mnogo ljudi. Zato uopšte ne obilazim turističke atrakcije u Kini. Plaže u Kini su uglavnom okej, osim kada tajfun ili morske struje nanesu plutajući otpad sa okeana. Onda izgleda kao da je došao kraj sveta, more se pretvori u deponiju. Ja nisam mogao da verujem kada sam to prvi put video. To sve vade i skupljaju u džakove dok ne očiste. Meni je veći problem sa plažama to što voda nikada nije prozirna, zbog velikih reka koje nanose mulj, pa mi je osećaj skoro kao da plivam u Dunavu. A s obzirom da je u pitanju okean, kada se iznenada podignu talasi, spasavaj se ko može. Verujem da ima i boljih plaža, recimo tamo oko Hajnana, ali još nisam bio. U Indoneziji sam video lepe plaže. Sa druge strane, većina ovih stvari odnosi se na velike gradove. Otkad sam se preselio u manje mesto, daleko od prenaseljene okeanske obale, problemi poput gužve i buke su nestali. Isto tako i zagađenost vazduha, vode, i kvalitet hrane. Problem je u tome što se većina dobro plaćenih poslova nalazi u velikim gradovima, i onda ljudi prirodno gravitiraju tamo. A tamo, ma koliko da su neki gradovi dobro organizovani i lepo uređeni ovde u Kini, i ma koliko da ima dobro plaćenih poslova, ipak nije baš idealno za dugotrajan boravak. Jedan ozbiljan problem je i integracija. Pre svega, faktički je nemoguće dobiti državljanstvo, makar vek proveo ovde. Dakle uvek si strani državljanin, i uvek se moraš njakati i dovijati za produžetak boravka, tražiti varijante, i imati nad glavom taj osećaj da možda već sledeće godine nećeš više moći da budeš tu. Drugi velik problem, makar meni, jeste jezik i uopšte način života i druženja. Ili ćeš tečno naučiti jezik, što je veoma teško ako si već u izvesnim godinama, ili si osuđen na expate. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 28, 2020 (edited) Kina i Indija su neprevazidjene po pitanju zagadjenja, i ne bih ikada dovodio SEA u istu ravan sa njima. S druge strane, nije bas ni na zapadu savrseno, slozio bih se sa Lazarom da je vise rec o diskrepanci metropole vs regionalni krajevi. Samo da stavim stvari u perspektivu, u jugoistocnoj Australiji su 3-4 meseca gorele vatre i tada su Sidnej i Kanbera nekim danima bile zagadjenije od vecine indijskih i kineskih gradova. Bas sam tada pratio zagadjenost i na svetskom nivou i odgovorno tvrdim da je Vijetam cak i u dva najveca grada Hanoju i HCMC manje zagadjen nego Srbija za vreme grejne sezone: http://rs.n1info.com/English/NEWS/a559047/Serbia-most-polluted-country-in-Europe.html Stvar sa Vijetnamom je da je zagadjenost koncentrisana uglavnom samo na dva najveca grada u centru i oko njega, a i tada samo u vreme najveceg saobracajnog spica. Bas sam pratio i nocu je zagadjenost niska, znaci glavni faktor je transport. Druga stvar, u Vijetnamu i nema mnogo meraca, ima ih tek nekoliko, pa se moze steci pogresna slika o zagadjenosti cele zemlje. Marice, za vecinu stvari koje si navela kao negativne, one mogu biti i pozitivne, a i zavisi od coveka koliko mu sta smeta. Recimo, moja majka zivi u provinciji u Srbiji, ali odmah do glavne pijace. Tako da je izuzetno bucno od sabajle pa do veceri. Ali brzo se covek navikne na to, pa ni ne primecuje. Do kuce moje majke je jedan mini-market, i jedne noci bio pozar, vatrogasci upadali, razvalili kapiju na nasoj ogradi, mi se nismo bili probudili uopste. Za vodu svakako preferiram filtriranu gde god bio, jer iako je na zapadu ona ispravna za pice, stavlja se fluor, sto je dobro za zube, ali je ukus dosta gori, ko redovno pije filtriranu vodu zna, plus je diskutabilno da li fluor ima losih strana. Meni se recimo najvise ne svidja u SEA sto je ta potreba za pijacom vodom izazvala ogromne kolicine plasticnog otpada - flase itd. Mada i u SEA mozes kupiti dobar filter i nemati potrebu za flasiranom vodom. S druge strane, pozitivna stvar u SEA je upotreba pistolja za cisenje pozadine umesto toalet papira, i tu su ekoloski nadoknadili problem sa flasiranom vodom donekle. Ovo u vezi mirisa, pa bas zbog tih mirisa u SEA je jeftinije jesti napolju nego kuvati, sto je izuzetna prednost u zivotu, i po pitanju vremena i finansijski, a ako se povede racuna, moze biti i zdravstveno. Ko drzi do toga mogu se probrati kvalitetna mesta za zdravom hranom. Kada je rec o klimi, opet dosta prednosti. Mnogo je lakse rashladiti se nego se ugrejati, a treba ti veoma malo garderobe i nema velikih vremenskih varijacija. Sa klimatskim promenama varijacije su veliki problem, narocito za stare i bolesne, bude po nekoliko godisnjih doba u jednom danu. Edited August 28, 2020 by noskich Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 28, 2020 Da dodam samo za zdravstvo, tu je u SEA velika razlika u zavisnosti od zemlje. Laos i Kambodza su poznate po losem zdravstvu, ali na Tajlandu je odlicno. Cak je Tajland poznat kao jedna od glavnih destinacija za takozvani medicinski turizam zbog odlicnog odnosa cene i kvaliteta. Skoro vec deceniju bilo sta ozbiljnije stomatoloski radim tamo i uvek sam bio prezadovoljan, a cena 10 puta i vise jeftinija od Australije. Privatno zdravstvo za strance na Tajlandu je odlicno, ali ni javno nije lose. Za Vijetnam ne znam. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 28, 2020 19 hours ago, Lazar said: Otkad sam se preselio u manje mesto, daleko od prenaseljene okeanske obale, problemi poput gužve i buke su nestali. Isto tako i zagađenost vazduha, vode, i kvalitet hrane. Može li se znati koji grad? Ili barem koja provincija. I gdje si bio prije. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 30, 2020 On 8/29/2020 at 6:41 AM, OompaLoompa said: Može li se znati koji grad? Ili barem koja provincija. I gdje si bio prije. Bio sam u Šenženu tri godine, i onda u Šangaju 8 meseci. Sada sam u provinciji Junan, a grad je Dali. Doduše nisam baš u gradu. Dali je čudan grad jer nije koncentrisan na jednom mestu, nego je rasut duž cele obale jezera Erhai. Jedan centar je stari grad (Gu Cheng), koji je manjim delom sređen za turiste, a u većem delu žive meštani. U starom gradu nema visokih zgrada, ali postoje škole, supermarketi, restorani, barovi, dom zdravlja itd, ukratko manje-više sve što ima u većim gradovima, samo nema tržnih centara i novogradnje. Oko 25 km dalje je drugi centar, novi grad (Šja Guan), u klasičnom novokineskom stilu - soliteri, tržni centri itd. Taj novi deo je otprilike veličine Novog Sada. Između i okolo ta dva urbana središta, duž cele obale jezera i na obroncima planina, razbacane su na desetine sela sa njivama okolo (mislim da ima bar 50 velikih sela i ko zna koliko manjih), i većina ljudi živi u tim selima i bavi se zemljoradnjom ili ribolovom. Sve se to zajedno zove "Dali". Ja sam u jednom od sela. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 30, 2020 Interesantno. Predajes engleski u seoskoj skoli? Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 30, 2020 Aha, ok. Super što si našao posao u Daliju, mislim da tamo nema baš puno ponuda. Jeste, Yunnan je čist. Samo sam htio da upozorim da to da je zagađenje veće u velikim gradovima često mit. Većina proizvodnje i tvornica je maknuta iz većih gradova u periferije i manja mjesta, tako da na kraju nema nikakve razlike. Znači čisto ovisi o provinciji i gdje si. A tu priču najčešće prodaju agenti i škole pošto naravno da više ljudi želi u velike gradove. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted August 31, 2020 20 hours ago, noskich said: Interesantno. Predajes engleski u seoskoj skoli? Onlajn. 5 hours ago, OompaLoompa said: Većina proizvodnje i tvornica je maknuta iz većih gradova u periferije i manja mjesta, tako da na kraju nema nikakve razlike. To je tačno. Dosta varira od grada do grada. Recimo, gradovi na obali, poput Šenžena, imaju tu prednost što vetar sa okeana često odnese zagađenje, pa nebo bude plavo. Ali isti taj vetar povremeno donese zagađen vazduh iz Hong Konga. Ali mislim da nije samo do proizvodnje, ima tu i drugih faktora. Na primer broj motornih vozila na ulicama. Evo recimo Šangaj, čak i da izmeste svu industriju van grada, i dalje tu ostaje 24 miliona stanovnika koji proizvode različite vrste otpada. U Kunmingu, recimo, postoji ogromno jezero bizarne tirkizne boje. Decenijama se industrijski otpad izlivao u jezero, sve dok ga nisu sasvim ubili. Onda su potrošili ogroman novac da ga ožive i nisu uspeli, samo su postigli da se namnože nekakve alge koje mu daju tu čudnu boju. "The lake water is now undrinkable despite several billion US dollars having been spent trying to clean it up. Some experts predict that over 55% of the lake's fish population has been killed off by this disease-ridden type of pollution. The water in the lake is rated Grade V (the worst grade) which makes the water unfit for agricultural or industrial uses." https://en.wikipedia.org/wiki/Dian_Lake Ovde u Daliju pokušavaju to da spreče, pa su uklonili svu industriju koja je bila blizu jezera, i zabranjena je bilo kakva gradnja na obali. Ali s obzirom da su svuda okolo njive, i da kiša ispira sve đubrivo i pesticide dole u jezero (teren se podiže od jezera ka planini), pitam se koliko je to izvodljivo. Kineske vlasti su se konačno setile da bi trebalo pripaziti na zagađenje, i generalno se vodi računa o tome, posebno u ovim oblastima koje dobrim delom žive od turizma. Samo što često deluje da je to "too little, too late". Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 3, 2020 Nabasah na ove detalje koliko je jednostavno dobiti boravisnu vizu za Portugal i Spaniju, pa da podelim, mozda nekome koristi: Two places to consider are Spain and Portugal; both have very straightforward options for people who might want to live there (even just temporarily) to obtain legal residency. In short, you’ll need to demonstrate that you have sufficient cash, liquid assets and/or monthly income so that you won’t become a burden to local welfare programs. Portugal’s “D7” visa requirements, for example, are based on the current minimum wage. So if you have an income or cash savings of at least €7,620 (the annual minimum wage in Portugal, roughly USD $9,000), you can receive a temporary residency permit that’s valid for 1 year. If you bring your spouse, you’d need an additional 50% of that amount, plus 30% for each child. So a family of four would need about $18,000. (This is the bare minimum, and of course it’s always best to show more if possible when you submit your application.) And to be clear, this is YOUR money. It’s not like you have to pay it to the government as a fee or anything. You keep it in your bank account, and spend it as you see fit. The Portuguese government just needs to know that you have (or earn) enough to support yourself. Spain has a type of visa that is very similar to Portugal’s D7. It’s called “residencia no lucrativa” or “non-lucrative residency.” Spain is more demanding when it comes to showing savings or income, but their requirements are not outrageous. This required amount increases slightly each year, depending on the Spanish minimum wage. As of 2020, they want to see that the primary applicant has €25,560, and an additional €6,390 for each additional family member. So, a family of four would need to show a minimum €44,730 of savings to qualify for residency in Spain (or almost $50,000). Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 4, 2020 23 hours ago, noskich said: Portugal’s “D7” visa requirements, for example, are based on the current minimum wage. So if you have an income or cash savings of at least €7,620 (the annual minimum wage in Portugal, roughly USD $9,000), you can receive a temporary residency permit that’s valid for 1 year. If you bring your spouse, you’d need an additional 50% of that amount, plus 30% for each child. Ova portugalska D7 zvuči previše dobro da bi bila istinita Ali šta god googlala o njoj, ona postaje još bolja. "....and also entitles the holder to the main benefits of Portugal residency, namely: - Permanent free entry and circulation in the Schengen Space, comprising 26 European countries. - Freedom to live in Portugal and, if so wished, to have a professional activity in this country. - Option to become a non-habitual resident of Portugal for tax purposes (little or no tax for 10 years on most foreign-source income, applicable to pension income, dividends, interests, royalties and real estate income foreigned sourced). - Access to other Portugal residents’ rights, such as education, recognition of diplomas and qualifications, healthcare, social security, trade union protection, the law and the courts of law." Ukratko, daje ti sve i ne brani ti ništa. Još samo da odem u Portugal, u najgorim vremenskim uslovima i ne poželim da se ubijem od iznenadnog napada depresije i mogu da se selim Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 4, 2020 Mnogo mladih Portugalaca je napustilo zemlju, pa sad gledaju da privuku sto vise ljudi, ukljucujuci i strance. https://southeusummit.com/europe/portugal/2019-saw-500000-immigrants-make-portugal-their-new-home/ Quote More than 600,000 citizens emigrated from their home country between 2011 and 2016, during Portugal’s financial crisis. Now, the government aims to incentivize emigrants back home with their Regresser programme, in an aim to curb its aging population and low birth-rate. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 4, 2020 Meni to zvuči neverovatno. Ako sam ja ovo dobro razumeo, to znači da svako ko ima na računu 9.000 dolara može dobiti residence u Portugalu na godinu dana (ili 25.000 evra za Španiju). Sećam se da sam upoznao Kineskinju koja kupuje stanove u Španiji, već godinama, jedan po jedan, kako bi stigla do ukupne uložene sume od 500.000 evra, koja bi joj omogućila permanent residence. Zašto bi neko ulagao toliki novac, umesto da jednostavno pokaže koliko ima para na računu, i dobije boravište na godinu dana, pa onda produžuje iz godine u godinu? Šta sprečava gomlu ljudi iz siromašnijih zemalja da emigriraju u Portugal? Suma od 9.000 dolara se može pozajmiti pa posle vratiti. Ljudi plaćaju otprilike isto toliko krijumčarima da ih ilegalno prebace do Evrope, ginu po morima i šumama, a ovamo ispada da su jednostavno mogli ušetati u portugalsku ambasadu u svojoj zemlji i zatražiti tu vizu. I stići lepo legalno u Portugal a onda gledati šta dalje. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 4, 2020 Verovatno zato sto je to neophodan, ali ne i dovoljan uslov da se postane rezident. Odluka je na vlastima. Koliko sam citao, prvenstveno im je cilj da privuku penzionere iz bogatijih zemalja. A i nisam siguran da je dovoljno samo pokazivanje racuna sa iznosom od tih 9000 evra ili koliko vec, vec vise dokaz da su barem u narednih 12 meseci zagarantovana mesecna primanja koja u ukupnom zbiru daju minimalno tu sumu, kao dokaz da neces otici tamo i postati socijalni slucaj i postati teret za budzet. Sve to, opet, nije toliko neostvarivo, ali za sve one ilegalne imigrante sigurno jeste. Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites
Posted September 4, 2020 (edited) Nista za sta se prijavljujes nije automatski, to jest onaj kojem se prijavljujes zadrzava pravo da te odbije. Mislim da je u ovom slucaju cilj da ih ubedis da neces praviti probleme, i da ces im biti cista dobit. Ako se prijavi nezaposleni Afrikanac koji ne moze da dokaze odakle mu novac, on ima slabe sanse. Viza ti daje pravo privremenog boravka do godinu dana kada je treba obnoviti. Ne garantuje stalni boravak. A ulaganje u nekretnine ti garantuje neograniceni boravak i stalni boravak nakon provedenog odredjenog broja godina u zemlji. Grcka je jos jeftinija, pola te sume. Pominjali smo pre neke druge zemlje u kojima je jos lakse boraviti. Verovatno najlaksa na svetu je Gruzija jer turisticka viza traje 365 dana. Znaci mozes ostati zauvek pod uslovom da jedanput godisnje napustis zemlju. U Kambodzi se viza lako produzava na godinu dana, i zatim svake godine do u nedogled. Isto vazi za Vijetnam, s tim sto nije godinu, vec tri meseca i mora preko agencija. Panama, Ekvador i Argentina tradicionalno izuzetno lake za boravak i kasnije papire na osnovu istog. Edited September 4, 2020 by noskich Reply Quote Share this post Link to post Share on other sites